Zakonska regulativa

("Službene novine Federacije BiH", broj 30/16 )

Na osnovu člana 29. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), federalni ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK

​

O NAČINU OBAVLJANJA OBAVEZNE DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

1. Ovim pravilnikom uređuje se način provođenja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (u daljem tekstu: DDD mjere), koje se provode sa ciljem sprečavanja pojave i suzbijanja širenja zaraznih bolesti.

1. Način provođenja DDD mjera obuhvata i rokove, kao i druge uvjete provođenja ovih mjera, te fumigaciju, kao posebni način provođenja obaveznih DDD mjera.

Član 2.

1. Obavezne DDD mjere provode se u građevinama, postrojenjima, prostorima, prostorijama, na uređajima i opremi osoba koje obavljaju privrednu djelatnost i u djelatnostima na području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne zaštite, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, sporta i rekreacije, objektima za snabdijevanje vodom za piće i uklanjanje otpadnih voda, te deponijama za odlaganje komunalnog otpada, u djelatnosti javnog prometa, u i oko stambenih objekata, na javnim površinama i javnim objektima u gradovima i naseljima, te drugim objektima (u daljnjem tekstu: površine, prostori i objekti).

1. Provođenje obaveznih DDD mjera obavezni su osigurati vlasnici ili korisnici objekata i prostora iz stava 1. ovog člana, u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05).

1. Obavezne DDD mjere u objektima iz stava 1. ovog člana, na način određen ovim pravilnikom provode zdravstvene ustanove, privredna društva, te fizičke osobe-obrtnici ako za obavljanje te djelatnosti imaju odobrenje federalnog ministra zdravstva, u skladu sa Pravilnikom o uvjetima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizičke osobe-obrtnici za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.

Član 3.

Obavezne DDD mjere se provode kao:

1. Obavezne preventivne DDD mjere kao opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti;

2. Obavezne DDD mjere kao posebne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje se provode radi:

   1. sprečavanja pojave zaraznih bolesti - preventivna DDD kao opća mjera,

   2. suzbijanja širenja određenih zaraznih bolesti - protuepidemijska DDD kao posebna mjera.

II. NAČIN PROVOĐENJA OBAVEZNE DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE KAO OPĆE

MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Član 4.

​

1. Dezinfekcija podrazumijeva skup mjera i postupaka koji se poduzimaju sa ciljem uništavanja, usporavanja rasta i razmnožavanja patogenih i drugih mikroorganizama na površini tijela, na predmetima, materijalima, opremi ili u prostoru.

1. Dezinsekcija je skup različitih postupaka koji se poduzimaju sa ciljem smanjenja populacije – najmanje do praga štetnosti, zaustavljajući rast i razmnožavanje ili potpuno uništavajući prisutnu populaciju štetnih insekata koji prenose uzročnike zaraznih bolesti, parazitiraju na tijelu čovjeka, uzrokuju alergijske reakcije, imaju toksično djelovanje ili su uznemirivači ili skladišni štetnici u hrani.

1. Deratizacija podrazumijeva skup postupaka i mjera kojima se štetnim vrstama glodara sprečava ulaženje, zadržavanje, hranjenje i razmnožavanje ili se reducira njihov broj u stambenim i poslovnim prostorima i njihovoj okolini.

Član 5.

Obavezna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavljaju se kao preventivna i protuepidemijska.

Član 6.

1. Obavezna preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija provodi se na osnovu programa mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i ovim pravilnikom.

1. Obavezna protuepidemijska dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija se provodi povremeno prema epidemiološkim i sanitarno-higijenskim indikacijama, a obavezu njihovog provođenja određuje kantonalno ministarstvo nadležno za zdravstvo.

1. Obavezna preventivna dezinfekcija

Član 7.

1. Obavezna preventivna dezinfekcija kao opća mjera za sprečavanje pojave zarazne bolesti podrazumijeva mehaničke, fizikalne ili hemijske mjere koje se poduzimaju radi održavanja lične higijene, te održavanja higijene prostora i mikrobiološke ispravnosti pribora, predmeta, opreme, površina, prostora i u objektima.

1. Obavezna (preventivna) dezinfekcija kao opća mjera provodi se uvijek prije prve upotrebe površ ina, prostora ili objekata ili nakon njihovoga duž eg nekoriš tenja, odnosno prije ponovne upotrebe.

1. Osim situacija iz stava 2. ovog člana, obaveznu (preventivnu) dezinfekciju kao opću mjeru obavezni su kontinuirano provoditi korisnici obaveznih DDD mjera na površinama, u prostorima ili objektima kao svakodnevni i kontinuirani proces u održavanju higijene ličnog ili poslovnog prostora.

Član 8.

1. Obavezna preventivna dezinfekcija obavlja se u sljedećim rokovima:

a) svakih 60 (šezdeset) dana u:

1. objektima za javno vodosnabdijevanje;

2. objektima za proizvodnju, skladištenje i promet životnih namirnica i sirovina za njihovu proizvodnju i prevoznim sredstvima namijenjenim za njihov prevoz (klaonice, mljekare, prodavnice mesa i proizvoda životinjskog porijekla, različ iti proizvodni pogoni, ugostiteljski i ostali objekti prehrane, kuhinje, trgovač ki objekti i tržni centri,

hladnjač e i sl.),

2) veletržnicama, tržnicama, ribarnicama. b) svakih 90 (devedeset) dana u:

1. prostorima za održavanje izložbi ili sajmova,

2. objektima namijenjenim za smještaj većeg broja ljudi (hoteli i drugi turistič ki objekti, studentski i đač ki domovi, prihvatilišta, socijalne ustanove i dr.),

3. objektima odgojno-obrazovnih ustanova (obdaništa, osnovne, srednje, više i visoke škole i dr.),

4. objektima zdravstvenih ustanova (domovi zdravlja, ambulante, ordinacije, bolnice, klinički centri i dr.), uključujući javni i privatni sektor,

5. objektima za sport i rekreaciju (bazeni za kupanje, sportske dvorane i pojedini dijelovi sportskih stadiona),

6. objektima i sredstvima javnog prevoza putnika (aerodromi, željeznič ke i autobuske stanice, avioni, vozovi, autobusi, trolejbusi, tramvaji, taksi vozila i dr.),

7. objektima i mjestima za javna okupljanja i gdje je frekventnost ljudi povećana

(kinodvorane, pozorišta, objekti MUP-a, zatvori, banke, šalter sale i dr.),

1. mrtvačnicama, te prevoznim sredstvima za prevoz umrlih osoba,

2. deponijama otpada,

3. u svim drugim objektima u kojima se obavlja društvena, privredna ili javna djelatnost.

c) svakih 180 (sto osamdeset) dana obavlja se preventivna dezinfekcija zatvorenih vodova klima-komora i kanala za snabdijevanje zrakom, u hotelskim objektima, objektima javnog okupljanja i gdje je frekventnost ljudi povećana.

1. Osim navedenih rokova, iste mjere se provode i češće po epidemiološkim indikacijama koje utvrđuje kantonalni sanitarni inspektor, odnosno zavod za javno zdravstvo kantona u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti.

2. Obavezna preventivna dezinsekcija

Član 9.

Obavezna preventivna dezinsekcija kao opća mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne, biološke ili hemijske mjere koje se provode s ciljem sprječavanja zadržavanja, razmnožavanja, smanjenja populacije štetnih člankonožaca (Arthropoda), te održavanje njihove populacije ispod praga štetnosti, radi osiguranja kvalitetnih higijenskih i sanitarno - tehničkih uvjeta na površinama, u prostorima ili objektima.

Član 10.

1. Obavezna preventivna dezinsekcija obavlja se u sljedećim rokovima:

   1. svakih 90 (devedeset) dana u:

      1. objektima za proizvodnju, skladištenje i promet životnih namirnica i sirovina za njihovu proizvodnju (klaonice, mljekare, prodavnice mesa i proizvoda životinjskog porijekla, različiti proizvodni pogoni, ugostiteljski i ostali objekti prehrane, kuhinje, trgovački objekti i tržni centri, i sl.),

      2. veletržnicama, tržnicama, ribarnicama,

      3. objektima namijenjenim za smještaj većeg broja ljudi (hoteli i drugi turistički objekti, studentski i đački domovi, prihvatilišta, socijalne ustanove i dr.),

      4. deponijama otpada.

   2. svakih 180 (sto osamdeset) dana:

      1. objektima odgojno-obrazovnih ustanova (obdaništa, osnovne, srednje, više i visoke škole i dr.),

      2. svim objektima zdravstvenih ustanova (domovi zdravlja, ambulante, ordinacije, bolnice, klinički centri i dr.),

      3. objektima javnog prevoza putnika (aerodromi, željezničke i autobuske stanice, i dr.), 4) objektima i mjestima za javna okupljanja i gdje je frekventnost ljudi povećana (kinodvorane, pozorišta, objekti MUP-a, zatvori, banke, šalter sale i dr.). 5) u kanalizacionim sistemima, kolektorima, šahtovima i energetskim kanalima toplovodnih, električnih, telefonskih i drugih instalacija,

6) u svim drugim objektima u kojima se obavlja društvena, privredna ili javna djelatnost.

1. Provođenje preventivne dezinsekcije obaveza je vlasnika ili korisnika objekata i prostora iz stava (1) ovog člana.

3. Obavezna preventivna deratizacija

Član 11.

1. Obavezna preventivna deratizacija kao opća mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne i hemijske mjere koje se provode sa ciljem sprječavanja ulaženja, zadržavanja, razmnožavanja i smanjenja populacije štetnih glodavaca na površinama, prostorima ili objektima, na biološki prihvatljiv minimum, i koja se provodi na sistematski način (u daljem tekstu: obavezna sistematska preventivna deratizacija).

1. Pod obaveznom sistematskom preventivnom deratizacijom kao općom mjerom, podrazumijevaju se i sve mjere kojima se stvaraju nepovoljni uvjeti za ulaženje, zadržavanje i razmnožavanje štetnih glodara na površinama, u prostorima ili objektima koje su osobe korisnici obaveznih DDD mjera dužni provoditi, a to su:

   1. higijensko-tehničke mjere:

      1. sprečavanje kapanja vode iz cijevi,

      2. sprečavanje zadržavanja vode u lokvama,

      3. pravovremeno uklanjanje kućnog i ostalog organskog otpada,

      4. sprečavanje pristupa glodara do mjesta odlaganja organskog otpada,

      5. sakupljanje organskog otpada u zatvorenim kontejnerima,

      6. pravilno skladištenje i manipulacija hranom,

      7. sprečavanje pristupa glodavcima do zaliha hrane,

      8. osiguravanje karantene za pristiglu hranu u većim skladištima,

      9. primjereno uskladištenje hrane kako bi bio moguć vizualni pregled prostora,

      10. povremeno preslagivanje uskladištene hrane, i

      11. uzgoj negrmolikih i nepuzajućih biljaka oko objekata gdje se mogu sklanjati glodavci.

   2. građevinsko-tehničke mjere:

      1. zatvaranje svih otvora oko dovodnih i odvodnih instalacija na način da se spriječi ulaz štetnim glodavcima,

      2. zidovi bez otvora sa glatkim donjim dijelom,

      3. pravilno izvođenje i ugradnja vrata s metalnim obrubom,

      4. ugradnja zaštitnih mreža na prozore, odzračnike i ostale otvore,

      5. ugradnja sifona i prepreka u kanalizacijskom sistemu,

      6. postavljanje štakorobrana na vezove brodova i na energetske provodnike tokom boravka brodova u lukama.

   3. fizikalne mjere:

      1. upotreba ultrazvuka, ljepljivih traka.

Član 12.

1. Polazeći od bioloških karakteristika razmnožavanja i ponašanja glodara, a u cilju postizanja boljih efekata, obavezna sistematska preventivna deratizacija se provodi dva puta godišnje, tokom koje se na širem području i u što kraćem roku provode postupci uništavanja glodara jedinstvenom metodologijom i istim preparatima, a obuhvata:

   1. objekte odgojno-obrazovnih ustanova (obdaništa, osnovne, srednje, više i visoke škole i dr.);

   2. sve zdravstvene objekte (domovi zdravlja, ambulante, ordinacije, bolnice, klinički centri i dr.);

   3. javne objekte namijenjene za smještaj ljudi (studentski i đački domovi, prihvatilišta, socijalne ustanove i dr.);

   4. objekte namijenjene za smještaj ljudi (hoteli i drugi turistički objekti i dr.);

   5. objekte i mjesta za javna okupljanja i gdje je frekventnost ljudi povećana (kinodvorane, pozorišta, banke, šalter sale i dr.);

   6. objekte javnog prevoza putnika (aerodromi, željezničke i autobuske stanice, garažni prostori, remize saobraćajnih sredstava za javni prevoz); g) objekte za javno vodosnabdijevanje;

   7. veletržnice, tržnice, ribarnice;

   8. šahtove i energetske kanale plinskih, telefonskih, električnih i toplovodnih i drugih instalacija;

   9. glavne sanitarne deponije i ostale prostore gdje su deponije smeća;

   10. sportske i rekreacione prostore;

   11. poslovne, skladišne, prodajne i proizvodne prostore pravnih lica;

   12. individualne zanatske, ugostiteljske i dr. radnje;

   13. otvorene i zatvorene vodotoke, parkove, groblja, površine koje nisu privedene urbanističkoj namjeni, saobraćajnice, mostove, otvorena i zatvorena parkirališta, trgove, javne nužnike i druga javna mjesta na kojima postoji mogućnost zadržavanja i razmnožavanja glodara;

   14. mrežu gradske i mjesnih kanalizacija za odvođenje otpadnih i oborinskih voda, uređaji za prečišćavanje tih voda, kanali;

   15. pomoćne prostore stambenih i stambeno-poslovnih zgrada u svim oblicima vlasništva, uključujući: podrume, tavane, drvarnike, magacinske prostore, dvorišta, smetljarnike, garaže, otvorena i zatvorena đubrišta, te prostorije za ostavljanje poljoprivrednih mašina i oruđa.

1. Obavezna sistematska preventivna deratizacija provodi se dva puta u toku godine: proljeće i jesen, a dužna su je organizirati kantonalna ministarstva nadležna za zdravstvo.

1. Plan i program izvođenja obavezne sistematske deratizacije donosi kantonalno ministarstvo nadležno za zdravstvo, na prijedlog zavoda za javno zdravstvo.

1. Obaveznu preventivnu sistematsku deratizaciju provode nosioci odobrenja za obavljanje deratizacije saglasno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilniku o uvjetima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizička lica-obrtnici za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Ukoliko ove mjere provode privredna društva, odnosno fizička lica - obrtnici obavljaju ih u skladu sa utvrđenim programom pod nadzorom higijensko-epidemiološke službe općine ili kantona, čiji rad usmjerava i stručno-metodološki nadzire kantonalni zavod za javno zdravstvo.

1. Troškovi provođenja obavezne sistematske preventivne deratizacije na javnim površinama i objektima od općeg i zajedničkog interesa finansiraju se iz sredstava budžeta kantona i općina, a obuhvataju objekte i površine iz stava (1) tač. a), b), c) i n) ovog člana. Troškove provođenja obavezne sistematske preventivne deratizacije na ostalim objektima i površinama snose vlasnici ili korisnici objekata i prostora.

4. Obavezne protuepidemijske DDD mjere

Član 13.

1. Obavezna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se pod uvjetima propisanim članom 25. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

1. Obavezna protuepidemijska dezinsekcija obavlja se u skladu sa epidemiološkim indikacijama pod uvjetima propisanim članom 26. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

1. Obavezna protuepidemijska deratizacija obavlja se u skladu sa epidemiološkim indikacijama pod uvjetima propisanim članom 27. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

5. Fumigacija kao poseban način provođenja obaveznih DDD mjera

Član 14.

1. Fumigacija je način primjene jako otrovnih i opasnih hemikalija, odnosno fumiganata (I grupa otrova koji djeluju u obliku plina), a koristi se sa ciljem sprečavanja i zaustavljanja širenja zaraznih bolesti te uzrokovanja šteta na površinama, u prostorima ili objektima uzrokovanih mikroorganizmima, štetnim člankonošcima (Arthropoda) i štetnim glodavcima.

1. Pravna ili fizička lica čiji uposlenici provode fumigaciju obavezno izvještavaju pisanim putem nadležnu zdravstvenu ustanovu sa službom hitne medicinske pomoći, kantonalnu sanitarnu inspekciju i nadležnu policijsku upravu najmanje 24 sata prije puštanja plina, pri čemu obavezno navode:

   1. vrstu i koncentraciju plina koji se primjenjuje,

   2. dan i sat puštanja plina,

   3. dan i sat početka provjetravanja,

   4. pravila ponašanja tokom i nakon fumigacije objekata koje uručuje uz potpis vlasniku fumigiranog objekta.

1. Ako se fumigacija obavlja u luci, obavezno treba obavijestiti lučku kapetaniju i graničnu sanitarnu inspekciju. Tim za fumigaciju mora biti dostupan i u stalnoj pripravnosti do završetka fumigacije.

1. Objekat u kojem se provodi fumigacija mora biti slobodan od osoba te, fizički odvojen od objekata u kojima borave ljudi. Pred primjenu plina na objekat se obavezno ostavljaju oznake, koje noću moraju biti uočljive i osvijetljene, a prilazni put mora biti pregrađen konopcem. Na oznakama na bijeloj podlozi crnim slovima treba pisati: POZOR OTROV! ZABRANJEN PRISTUP! OTROVNI PLIN! FUMIGACIJA (vrsta plina), te znak mrtvačke glave. Objekat mora biti pod neprekidnom čuvarskom službom od časa puštanja plina do završetka provjetravanja.

1. Na slobodnom otvorenom prostoru rizičnim područjem se smatra prostor unutar šest metara od fumigiranog objekta. Rizični prostor mora biti slobodan od ljudi čitavo vrijeme fumigacije, do kraja provjetravanja. U rizičnom području dozvoljen je boravak samo sa odgovarajućom zaštitnom maskom ili izolacijskim aparatom.

1. Kod prozračivanja u naseljenom mjestu straža se udaljuje najmanje 30 metara od objekta.

Zaustavlja se prolaz pješaka i vozila, te određuje zatvaranje prozora na svim susjednim zgradama unutar 30 metara udaljenosti u trajanju od najmanje dva sata od trena ispuštanja plina. Za vrijeme prozračivanja u objektu i prostoru 30 metara od njega dozvoljeno je boraviti samo sa propisnom zaštitnom opremom. Rad sa fumigantima mora biti u skladu sa propisom koji se odnosi na otrove.

1. Ponovni ulazak u fumigirani objekt po završetku provjetravanja dopušten je tek nakon stručne provjere rezidua plina.

1. Pisano odobrenje za ponovni ulazak u fumigirani objekat daje rukovoditelj tima za fumigaciju, te obavezno upisuje vrijeme, mjesto i nađene koncentracije rezidua plina u objektu.

III. NAČIN I ROKOVI OBAVLJANJA OBAVEZNE DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE, KAO POSEBNE MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Član 15.

1. Obavezna protuepidemijska DDD, kao posebna mjera radi sprečavanja pojave zaraznih bolesti obavlja se prema Programu mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti, a koji se donosi u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

1. Na osnovu Programa mjera ovlašteni izvođač obaveznih protuepidemjskih DDD mjera kao posebnih mjera izrađuje Plan provođenja/Operativni plan kojim se mora jasno odrediti organizacija neposrednog provođenja, odnosno način i dinamika obavljanja svih poslova u rokovima i na način predviđen u Programu mjera.

1. Obavezna protuepidemijska dezinfekcija kao posebna mjera

Član 16.

1. Obavezna protuepidemijska dezinfekcija kao posebna mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne ili hemijske mjere koje se provode na površinama, u prostorima ili objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, a poduzimaju se u vanrednim situacijama:

   1. ako nastaju uvjeti ili se povećava rizik prenošenja zaraznih bolesti na temelju epidemioloških indikacija,

   2. ako su u sanitarnom nadzoru određene nepravilnosti u održavanju površina, prostora ili objekata koje pogoduju razvoju mikroorganizama, c) tokom elementarnih nepogoda,

   3. tokom izljeva kanalizacije,

   4. tokom masovnih skupova,

   5. tokom proljevanja ili rasipa infektivnog materijala,

   6. tokom zbrinjavanja infektivnog otpada i sl.

1. Površine, prostori i objekti u kojima je provedena obavezna dezinfekcija kao posebna mjera mogu se ponovno upotrebljavati nakon izdane potvrde o mikrobiološkoj čistoći koju izdaje ovlaštena ustanova.

2. Obavezna protuepidemijska dezinsekcija i obavezna protuepidemijska deratizacija kao posebne mjere

Član 17.

1. Obavezna protuepidemijska dezinsekcija kao posebna mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne, biološke ili hemijske mjere.

1. Obavezna protuepidemijska deratizacija kao posebna mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne i hemijske mjere.

1. Obavezna protuepidemijska dezinsekcija i deratizacija kao posebne mjere provode se na površinama, u prostorima ili objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, a poduzimaju se u vanrednim situacijama:

   1. ako postoji povećan rizik prenošenja zaraznih bolesti koje prenose štetni insekti

(Arthropoda) i štetni glodari temeljem epidemioloških indikacija,

1. ako populacija štetnih insekata (Arthropoda) i štetnih glodara pređe prag štetnosti,

2. ako se odredi šteta na zalihama hrane nastala djelovanjem štetnih insekata (Arthropoda) i štetnih glodara,

3. ako su u sanitarnom nadzoru uočene nepravilnosti u održavanju objekata koje pogoduju razvoju štetnih insekata (Arthropoda) i štetnih glodara, e) tokom elementarnih nepogoda,

f) tokom masovnih skupova, sportskih i ostalih manifestacija.

3. Obavezne protuepidemijske DDD mjere

Član 18.

1. Protuepidemijska DDD mjera provodi se kao posebna mjera s ciljem brzog i efikasnog zaustavljanja i sprečavanja širenja zaraznih bolesti koje prenose ili uzrokuju mikroorganizmi, štetni insekti (Arthropoda) i štetni glodari.

1. Obaveznu protuepidemijsku DDD mjeru obavljaju higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja, kantonalnih zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, ovisno od epidemiološke situacije, a saglasno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

1. Ukoliko protuepidemijsku DDD mjera provode privredna društva, odnosno fizička lica – obrtnici dužni su je obaviti u skladu sa utvrđenim programom pod nadzorom higijensko-epidemiološke službe, a saglasno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

1. Operativni plan mjera i aktivnosti za provođenje obavezne protuepidemijske DDD donose nadležni zavodi za javno zdravstvo kantona i higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja.

1. Operativni plan mjera i aktivnosti za sveobuhvatno i koordinirano provođenje obavezne protuepidemijske DDD u slučaju elementarnih nepogoda od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine, donosi Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji sa nadležnim zavodima za javno zdravstvo kantona. Provedbu Operativnog plana organiziraju nadležni kantonalni zavodi za javno zdravstvo i higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja, i o svim poduzetim aktivnostima dostavljaju izvještaje Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, koji je u obavezi redovnog izvještavanja Federalnog ministarstva zdravstva.

IV. OSTALI UVJETI

Član 19.

1. Prije početka obavljanja dezinfekcije i dezinsekcije u objektima u kojima se nalaze namirnice, treba zaštititi namirnice od mogućeg onečišćenja, kao i primijeniti preparate koji ne ostavljaju mirise na prehrambenim proizvodima.

1. Pri obavljanju deratizacije u prostorima u kojima se obavlja proizvodnja ili promet životnih namirnica treba otrovne meke postaviti u posebno zaštićenim, zatvorenim i označenim kutijama uz vođenje evidencije o šemi postavljanja, da se namirnice zaštite od slučajnog ili namjernog onečišćenja.

1. Ako se deratizacija obavlja u objektima u kojima se nalaze rasute životne namirnice, treba sakupiti ostatke meka nakon provedbe postupka deratizacije.

1. Deratizacijska sredstva treba postavljati u zatvorene kutije ili vezane na žicu (kanalizacijski sistemi, rijeke i morske obale, nasipi) ili postavljene po šemi, nedostupne domaćim životinjama, te ih sakupiti i neškodljivo uništiti nakon provedenog postupka deratizacije.

Član 20.

Pravna i fizička lica koja obavljaju dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, odgovorna su za korištenje savremenih i ekoloških preparata, neškodljivih za čovjeka, domaće životinje i okolinu, te ostvarivanje mjera kojima se štiti zdravlje stanovništva i čovjekov okoliš od onečišćenja, trovanja i nanošenja šteta.

V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 21.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o načinu obavljanja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/14).

Član 22.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-37-2364/16

13. aprila 2016. godine

Sarajevo

Ministar Doc. dr. Vjekoslav Mandić, s. r.

("Službene novine Federacije BiH", broj 30/16 )

Na osnovu člana 24. stav 4. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), federalni ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK

O UVJETIMA U POGLEDU STRUČNE SPREME ZAPOSLENIKA, TEHNIČKE OPREMLJENOSTI, PROSTORIJA I DRUGIH UVJETA KOJIMA MORAJU
UDOVOLJAVATI ZDRAVSTVENE USTANOVE, PRIVREDNA DRUŠTVA ODNOSNO FIZIČKE OSOBE - OBRTNICI ZA OBAVLJANJE DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE

I. OSNOVNE ODREDBE

​

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizičke osobe - obrtnici za obavljanje preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti (u daljem tekstu: preventivne DDD mjere), kao i uvjeti u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove koje obavljaju protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, kao posebnu mjeru za suzbijanje širenja zaraznih bolesti (u daljem tekstu: protuepidemijske DDD mjere).

II. PREVENTIVNA DEZINFEKCIJA, DEZINSEKCIJA I DERATIZACIJA

Član 2.

1. Preventivne DDD mjere mogu obavljati zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizičke osobe - obrtnici (u daljem tekstu: pravne i fizičke osobe) ako za obavljanje te djelatnosti imaju odobrenje federalnog ministra zdravstva.

1. Odobrenje za obavljanje preventivnih DDD mjera koje uključuje upotrebu otrova I grupe daje se pravnim i fizičkim osobama iz stava (1) ovog člana na period od tri godine.

1. Odobrenje za obavljanje preventivnih DDD mjera koje uključuje upotrebu otrova iz II i III grupe daje se pravnim i fizičkim osobama iz stava (1) ovoga člana na period od pet godina.

1. Rokovi iz st. (2) i (3) ovoga člana teku od dana izdavanja odobrenja iz stava (1) ovog člana.

1. Otrovi I, II i III grupe nalaze se na listi otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu sa Rješenjem o utvrđivanju liste otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine.

1. Uvjeti stručne spreme, tehničke opremljenosti i prostora

Član 3.

1. Pravne i fizičke osobe, za obavljanje preventivnih DDD mjera koje uključuje upotrebu otrova I grupe, moraju imati u radnom odnosu najmanje:

   1. jednog doktora medicine-specijalistu epidemiologije ili higijene sa ekologijom,

   2. jednog diplomiranog sanitarnog inženjera (VSS prvi ciklus sanitarno- ekološkog smjera),

   3. četiri kvalificirana izvršioca (VSS prvi ciklus sanitarno-ekološkog smjera ili SSS tehničar sanitarno-ekološkog smjera).

1. Stručni kadar iz stava (1) ovog člana potrebno je da ima, u okviru svog stručnog zvanja, položen stručni ispit pred nadležnim ministarstvom zdravstva saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti, kao i da ima licencu, odobrenje za samostalan rad, izdatu od strane nadležne komore.

Član 4.

Odgovorna osoba nosilac odobrenja iz stava (2) člana 2. ovoga pravilnika, za obavljanje preventivnih DDD mjera koje uključuje upotrebu otrova I grupe, je doktor medicine - specijalista epidemiologije ili specijalista higijene sa ekologijom.

Član 5.

Pravne i fizičke osobe, za obavljanje preventivnih DDD mjera koje uključuje upotrebu otrova I grupe, u smislu opreme, moraju imati slijedeće, i to:

1. Oprema za rad:

   1. dva topla zamagljivača ULV, kapaciteta pet litara,

   2. dva uređaja za hladno orošavanje - generator aerosola, ULV,

   3. četiri leđne motorne prskalice sa dodacima za zaprašivanje i granuliranje, 4) jednu prskalicu sa bezbjednosnim ventilom kapaciteta pet litara atestirane na pritisak od tri bara za svakog izvođača preventivnih DDD mjera, 5) jedan uređaj za detekciju gasova sa dovoljnim brojem odgovarajućih indikatorskih cjevčica ili senzora za fumigante koji se koriste u radu, 6) odgovarajuća dodatna oprema za primjenu fumiganata (dozator i evaporizator zavisno o vrsti gasa koji primjenjuju),

   4. opremu za hloriranje vode,

   5. komparator,

   6. jedno namjensko vozilo, koje osigurava pouzdanu izolaciju dijela za prevoz ljudi od dijela za prevoz materijala i opreme.

2. Zaštitna oprema za svakog izvođača DDD mjera:

   1. gumene čizme,

   2. gumene ili kožne rukavice otporne na hemikalije,

   3. dovoljne količine rukavica za jednokratnu upotrebu,

   4. zaštitni kombinezon, mantil ili ogrtač, štitnik za lice ili zaštitne naočale, kape i kacige,

   5. zaštitna sredstva za zaštitu organa sluha.

3. Posebna zaštitna oprema prema vrsti posla koji obavlja, za svakog izvođača preventivnih DDD mjera:

   1. jedna maska za cijelo lice za svakog izvođača koji je ovlašten raditi sa

preparatima za DDD iz I grupe otrova,

1. dovoljna količina gasnih filtera propisanih i prilagođenih fizikalno-hemijskim svojstvima pojedinog gasa,

2. najmanje 3 (tri) samostalna uređaja za disanje s otvorenim krugom na komprimirani zrak ili sa zatvorenim krugom, 4) uređaj za primjenu kisika kroz najmanje 30 minuta,

5) za svaku samostalnu ekipu komplet prve pomoći opremljen antidotima za sve otrove sa kojima se radi kao i osnovnim simptomatskim lijekovima u slučaju trovanja, tlakomjerom, stetoskopom, te uputom za primjenu prve i medicinske pomoći u slučaju trovanja.

Član 6.

1. Pravne i fizičke osobe, za obavljanje preventivnih DDD mjera koje uključuje upotrebu otrova I grupe, moraju imati vlastiti poslovni i skladišni prostor usklađen sa propisom koji regulira promet otrova.

1. Izuzetno, skladišni prostor može biti i zakupljen, ali zakup mora biti najmanje na period izdavanja odobrenja.

1. Skladišni prostor iz stava (1) ovog člana mora imati:

   1. zasebnu prostoriju za smještaj, čuvanje i izdavanje I grupe otrova,

   2. prostoriju za čuvanje tehničke opreme i aparata za primjenu,

   3. prostoriju za čuvanje zaštitne opreme,

   4. prostoriju za administrativno osoblje,

   5. poseban sanitarni čvor s tuš kabinom,

   6. prostoriju za garderobu sa po dva garderobna ormarića sa zaštitnom bravom (katancem) ili ključem za svakog radnika u skladištu (jedan za radnu odjeću i lična zaštitna sredstva, a drugi za ličnu garderobu).

Član 7.

1. Ukoliko se za obavljanje DDD koriste fumiganti (I grupa otrova koji djeluju u obliku gasa), pravne i fizičke osobe, za obavljanje preventivnih DDD mjera koje uključuje upotrebu otrova I grupe, moraju ispunjavati i sljedeće uvjete:

a) Tim za fumigaciju mora brojati najmanje tri izvršioca (inženjera ili tehničara sanitarno-ekološke struke). Obavljanje fumigacije mora nadzirati doktor medicine specijalista epidemiolog ili specijalista higijene, kao odgovorno lice izvođača radova. b) Tim za fumigaciju mora imati:

1. dovoljan broj gasnih maski sa filterima,

2. dva izolaciona aparata,

3. komplet prve pomoći s uputama za prvu pomoć i medicinsku pomoć, 4) uređaj za detekciju gasova sa dovoljnim brojem odgovarajućih indikatorskih cjevčica za gasove, te aparat za davanje kisika.

1. Pravne i fizičke osobe koje namjeravaju obavljati DDD koristeći fumigante, u zahtjevu za odobrenje djelatnosti, koji se podnosi saglasno odredbama ovog pravilnika, treba to posebno da naglase.

Član 8.

1. Pravne i fizičke osobe, za obavljanje preventivnih DDD mjera koje uključuje upotrebu otrova iz II i III grupe, moraju imati u radnom odnosu najmanje:

   1. jednog doktora medicine, ili diplomiranog sanitarnog inženjera (VSS prvi ciklus sanitarno-ekološkog smjera) sa tri godine radnog iskustva na istim poslovima,

   2. jednog diplomiranog sanitarnog inženjera (VSS prvi ciklus sanitarno-ekološkog smjera),

   3. dva kvalificirana izvršioca (VSS prvi ciklus sanitarno-ekološkog smjera ili SSS tehničar sanitarno-ekološkog smjera).

1. Stručni kadar iz stava (1) ovog člana potrebno je da ima, u okviru svog stručnog zvanja, položen stručni ispit pred nadležnim ministarstvom zdravstva saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti, kao i da ima licencu, odobrenje za samostalan rad, izdatu od strane nadležne komore.

Član 9.

Odgovorna osoba nosioca odobrenja iz stava (3) člana 2. ovog pravilnika, za obavljanje preventivnih DDD mjera koje uključuje upotrebu otrova iz II i III grupe, je doktor medicine ili diplomirani sanitarni inženjer (VSS prvi ciklus sanitarno-ekološkog smjera) sa tri godine radnog iskustva na istim poslovima.

Član 10.

Pravne i fizičke osobe, za obavljanje preventivnih DDD mjera koje uključuje upotrebu otrova iz II i III grupe, u smislu opreme, moraju imati sljedeće, i to:

1. Oprema za rad:

   1. dva topla zamagljivača ULV, kapaciteta pet litara,

   2. dva uređaja za hladno orošavanje - generator aerosola, ULV,

   3. tri leđne motorne prskalice s dodacima za prskanje, zaprašivanje i granuliranje,

   4. jednu prskalicu sa sigurnosnim ventilom kapaciteta pet litara atestirane na pritisak od tri bara za svakog izvođača preventivnih DDD mjera,

   5. jedno namjensko vozilo, koje osigurava pouzdanu izolaciju dijela za prevoz ljudi od dijela za prevoz materijala i opreme.

2. Zaštitna oprema za svakog izvođača DDD mjera:

   1. gumene čizme,

   2. gumene ili kožne rukavice otporne na hemikalije,

   3. dovoljne količine rukavica za jednokratnu upotrebu,

   4. zaštitni kombinezon, mantil ili ogrtač, štitnik za lice ili zaštitne naočale, kape i kacige

   5. zaštitna sredstva za zaštitu organa sluha.

3. Posebna zaštitna oprema prema vrsti posla koji obavlja, za svakog izvođača preventivnih DDD mjera:

   1. jednu filtarsku polumasku (jednokratne ili višekratne) namijenjenu za zaustavljanje suhih aerosola (prašiva) u količini ovisno o broju zaposlenih, 2) jednu filtarsku polumasku ili filtarsku polumasku s filtrima za zaštitu od čestica,

   2. jednu masku za cijelo lice s kombiniranim filtrima za zaštitu od gasova i čestica, i

   3. za svaku samostalnu ekipu komplet prve pomoći s antidotima za sve otrove s kojima se radi, kao i osnovnim simptomatskim lijekovima, tlakomjerom, stetoskopom, te uputom za primjenu prve i medicinske pomoći u slučaju trovanja.

Član 11.

1. Nosioci odobrenja iz stava (3) člana 2. ovog pravilnika, za obavljanje preventivnih DDD mjera koje uključuje upotrebu otrova iz II i III grupe, moraju imati vlastiti poslovni i skladišni prostor u skladu s posebnim propisima koji reguliraju promet otrova.

1. Izuzetno, skladišni prostor može biti i zakupljen, ali zakup mora biti najmanje na period izdavanja odobrenja.

1. Skladišni prostor iz stava (1) ovoga člana mora imati:

   1. prostoriju za smještaj, čuvanje i izdavanje preparata za DDD koja uključuje upotrebu II i III grupe otrova,

   2. prostoriju za čuvanje tehničke opreme i aparata za primjenu,

   3. prostoriju za čuvanje zaštitne opreme,

   4. prostoriju za garderobu sa po dva garderobna ormarića sa zaštitnom bravom (katancem) ili ključem za svakog radnika u skladištu (jedan za radnu odjeću i lična zaštitna sredstva, a drugi za ličnu garderobu),

   5. prostoriju za administrativno osoblje,

   6. sanitarni čvor s tuš kabinom.

Član 12.

1. Ukoliko se preventivne mjere deratizacije provode sistematski u skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, nosioci odobrenja iz stava (2) člana 2. ovog pravilnika (za obavljanje preventivnih DDD mjera koje uključuje upotrebu otrova I grupe) i stava (3) člana 2. ovog pravilnika (za obavljanje preventivnih DDD mjera koje uključuje upotrebu otrova iz II i III grupe), koji provode ove mjere, moraju ispunjavati uvjete u pogledu opreme i prostora u skladu sa ovim pravilnikom.

1. U pogledu kadra, nosioci odobrenja iz st. (2) i (3) člana 2. ovog pravilnika, koji provode preventivne sistematske mjere deratizacije moraju imati u radnom odnosu najmanje:

   1. jednog doktora medicine - specijalistu epidemiologije ili higijene,

   2. jednog diplomiranog sanitarnog inženjera (VSS prvi ciklus sanitarno-ekološkog smjera),

   3. osam kvalificiranih izvršioca (VSS prvi ciklus sanitarno-ekološkog smjera ili SSS tehničar sanitarno-ekološkog smjera).

1. Više nosilaca odobrenja iz st. (2) i (3) člana 2. ovog pravilnika, koji provode preventivne sistematske mjere deratizacije, mogu se udruživati radi provođenja tih mjera i ispunjavanja uvjeta iz stava (2) ovog člana.

2. Drugi uvjeti

Član 13.

1. Prostorije za smještaj, čuvanje i izdavanje preparata za DDD iz čl. 6. i 11. ovog pravilnika, koji uključuju upotrebu otrova I, II i III grupe, moraju biti izgrađene od čvrstog materijala za kojeg je nalazom nadležnog tijela utvrđeno da je usklađen sa sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima u pogledu lokacije, načina izgradnje, kvalitete zidova i podova, osvijetljenosti, prozračivanja, temperature i vlažnosti u skladu sa propisima o prometu otrova.

1. Prostorije za smještaj, čuvanje i izdavanje preparata za DDD moraju imati dovoljan broj stabilnih ormara ili polica za njihov smještaj, kako bi se spriječilo mehaničko ili drugo oštećenje pojedinačnih pakovanja.

1. Prostorije za smještaj, čuvanje i izdavanje preparata za DDD moraju biti pod nadzorom (fizičko osiguranje/video nadzor/alarmni sistem). Na ulaznim vratima u prostoriju moraju biti istaknute oznake o zabrani pristupa neovlaštenim osobama i vrsti preparata za DDD koje se u prostoriji skladište. Na ormarićima ili policama moraju biti istaknute oznake vrste preparata za DDD koje se skladište.

1. Na vidljivim mjestima u prostoriji moraju biti istaknute oznake o zabrani pušenja, uzimanja hrane i napitaka, pisane upute o postupanju u slučaju izlaganja otrovima, oznake upozorenja i obavijesti, telefonski brojevi odgovornih osoba i službi za slučaj nesreće, oznake smjera kretanja u slučaju požara ili drugih nesreća sa otrovima.

1. U svakoj prostoriji za smještaj, čuvanje i izdavanje preparata za DDD mora biti najmanje jedan aparat za gašenje požara.

2. Pisano uputstvo o mjerama i sredstvima za sprečavanje trovanja, simptomima trovanja otrovima, načinu pružanja prve pomoći u slučaju trovanja, kao i mjerama za otklanjanje posljedica trovanja otrovima koje stavljaju u promet, odnosno koje koriste, mora biti istaknuto na vidnom mjestu u prostoriji u kojoj se vrši promet, odnosno korištenje pojedinih otrova.

Član 14.

1. Nosioci odobrenja iz st. (2) i (3) člana 2. ovog pravilnika odgovorni su za održavanje i ispravnost opreme, koja se koristi u procesu rada iz čl. 6. i 11. ovog pravilnika, a koja mora biti uredno održavana (servisirana) i kontrolirana u skladu sa preporukama proizvođača opreme.

1. Nosioci odobrenja iz st. (2) i (3) člana 2. ovog pravilnika za svaki uređaj/aparat treba da vode odgovarajuću evidenciju o redovnom etaloniranju i održavanju, periodičnoj validaciji, da bi se osigurala pouzdanost i ispravnost procesa i opreme i o tome su dužni voditi pisanu evidenciju.

III.OBAVEZNA PROTUEPIDEMIJSKA DEZINFEKCIJA, DEZINSEKCIJA I DERATIZACIJA

Član 15.

1. Zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost obavezne protuepidemijske DDD mjere moraju imati u radnom odnosu sa punim radnim vremenom doktora medicine, specijalistu epidemiologije.

1. Ako zdravstvena ustanova provodi obaveznu protuepidemijsku mjeru dezinsekcije i deratizacije koja uključuje upotrebu otrova iz I grupe otrova mora udovoljavati uvjetima iz čl. 5, 6, 13. i 14. ovog pravilnika.

1. Ako zdravstvena ustanova provodi obaveznu protuepidemijsku mjeru dezinsekcije i

deratizacije koja uključuje upotrebu otrova iz II i III grupe otrova mora udovoljavati uvjetima iz čl. 8. do 14. ovog pravilnika.

1. Protuepidemijsku DDD kao posebnu mjeru provodi nadležna zdravstvena ustanova. Ako nadležna zdravstvena ustanova nema odobrenje za provedbu obaveznih DDD mjera u skladu sa posebnim propisima, protuepidemijsku DDD mjeru kao posebnu mjeru, pod nadzorom i po nalogu nadležne epidemiološke službe zavoda za javno zdravstvo kantona provode ovlaštene zdravstvene ustanove i druge pravne osobe, te fizičke osobe-obrtnici.

IV. POSTUPAK VERIFIKACIJE

Član 16.

1. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta stručne spreme uposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta za obavljanje DDD, kao mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti stanovništva obavlja Federalno ministarstvo zdravstva (u daljem tekstu: Ministarstvo), a na osnovu podnijetog dokumentiranog zahtjeva pravne osobe i fizičke osobe iz člana 2.

ovog pravilnika.

1. Uz zahtjev iz stava (1) ovoga člana prilaže se:

   1. izvod iz sudskog registra,

   2. vlasnički list ili ugovor o zakupu poslovnog prostora i prostora za skladištenje preparata za DDD,

   3. tlocrt prostorija za skladištenje preparata za DDD,

   4. dokaz o vlasništvu opreme iz člana 5., odnosno člana 10. ovog pravilnika,

   5. dokaz o ispunjavanju sanitarno-tehničkih uvjeta, kao i uvjeta za zaštitu na radu i

protupožarnu zaštitu,

1. potvrda o atestiranoj opremi za rad (za opremu koja podliježe atestiranju),

2. specifikacija odgovornih i stručnih osoba iz čl. 3, 4, 8. i 9. ovog pravilnika sa dokazima (stručna sprema, specijalizacija za odgovorno lice, uvjerenje o položenom stručnom ispitu, licenca nadležne komore (za zdravstvene radnike), ugovor o radu i prijava osiguranja),

3. ljekarsko uvjerenje za uposlene,

4. opis organizacije i rada (za fizičke osobe - opis rada),

5. dokaz o uplati federalne takse,

6. dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije.

1. Pravne i fizičke osobe koje namjeravaju obavljati DDD koristeći fumigante saglasno članu 7. ovog pravilnika, u zahtjevu za odobrenje djelatnosti iz stava (1) ovog člana, treba to posebno da naglase. Po ocjeni ispunjenosti uvjeta, odobrenje za korištenje fumiganata se posebno navodi i u rješenju federalnog ministra zdravstva (u daljem tekstu: federalni ministar) koje se donosi u skladu sa članom 18. ovog pravilnika.

Član 17.

1. Po prijemu uredno dokumentiranog zahtjeva iz člana 16. ovog pravilnika, federalni ministar imenuje stručnu komisiju od najmanje tri člana, koju čine doktor medicinespecijalista preventivne grane medicine, magistar farmacije i pravnik (u daljem tekstu: Komisija).

1. Komisija se formira sa zadatkom da kod podnosioca zahtjeva izvrši neposredan uvid, te utvrdi ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za izdavanje odobrenja za obavljanje DDD mjera.

1. Komisija sačinjava zapisnik koji je sastavni dio dokumentacije na osnovu koje se izdaje odobrenje za rad podnosiocu zahtjeva.

1. Komisija odgovara za istinitost podataka navedenih u zapisniku iz stava (3) ovog člana.

1. Članovima Komisije pripada naknada za rad, čiju visinu utvrđuje federalni ministar posebnim rješenjem.

Član 18.

1. Na osnovu podnijetog dokumentiranog zahtjeva, a po provedenom upravnom postupku utvrđenom članom 17. ovog pravilnika, federalni ministar donosi rješenje.

1. Rješenje federalnog ministra donijeto u smislu stava (1) ovog člana je konačno u upravnom postupku.

1. Protiv rješenja federalnog ministra iz stava (2) ovog člana može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda saglasno Zakonu o upravnim sporovima.

Član 19.

1. Ako tokom obavljanja DDD mjera nastanu promjene u vezi ispunjavanja uvjeta na osnovu kojih je izdato rješenje iz člana 18. ovog pravilnika, nosilac rješenja je obavezan o navedenim promjenama obavijestiti Ministarstvo, i to u roku od 30 dana od dana nastupanja promjene.

2. U slučaju iz stava (1) ovog člana, nosiocu rješenja koji više ne ispunjava uvjete propisane ovim pravilnikom, federalni ministar donosi rješenje kojim ukida dodijeljeno odobrenje za obavljanje DDD mjera.

1. Rješenje iz stava (2) ovog člana je konačno u upravnom postupku i protiv istog se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda, saglasno Zakonu o upravnim sporovima.

Član 20.

Ako nosilac odobrenja prestane obavljati djelatnosti u skladu sa izdatim odobrenjem iz člana 2. ovoga pravilnika obavezan je o tome u pisanom obliku obavijestiti Ministarstvo.

V. ZDRAVSTVENI PREGLEDI I IDENTIFIKACIJSKE ISKAZNICE

Član 21.

Za uposlenike koji obavljaju poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije obavezan je zdravstveni pregled prije početka obavljanja poslova (ljekarsko uvjerenje) i periodični zdravstveni pregled tokom obavljanja tih poslova, a u skladu sa posebnim propisima o zaštiti na radu.

Član 22.

1. Neposredni izvršioci DDD mjera moraju posjedovati plastificiranu identifikacijsku iskaznicu dimenzija 105x70mm, prema Obrascu broj 1.

1. Identifikacijska iskaznica iz stava (1) ovoga člana mora sadržavati:

   1. naziv i adresu nosioca odobrenja za provođenje DDD mjera,

   2. fotografiju izvođača DDD (veličine 25x35mm),

   3. ime i prezime izvođača DDD mjera, te JMBG,

   4. broj rješenja i datum izdavanja odobrenja za obavljanje DDD mjera.

1. Identifikacijska iskaznica osobe kojoj je odobrena upotreba preparata za DDD koje uključuju upotrebu otrova I grupe označena je crvenom bojom, a iskaznica kojom je odobrena upotreba preparata za DDD koja uključuje upotrebu otrova II i III grupe označena je zelenom bojom.

1. Identifikacijske iskaznice za izvođače DDD mjera ovjerava Ministarstvo i potpisuje federalni ministar.

VI. EVIDENCIJE

Član 23.

Nosilac odobrenja dužan je voditi evidenciju o provedenim DDD mjerama, potrošnji preparata za DDD, te izrađivati zbirne izvještaje i dostavljati ih na način i u rokovima određenim Pravilnikom o načinu obavljanja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.

Član 24.

1. Pravne i fizičke osobe iz stava (2) člana 2. ovog pravilnika obavezne su o obavljenoj dezinfekciji, dezinsekciji i deratizaciji voditi evidenciju.

1. Evidencija se vodi na Izvještajnom obrascu broj 2.

2. Obrasci broj 1. i 2. nalaze se u prilogu ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio.

Član 25.

1. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju obavezne su polugodišnje pismeno izvještavati nadležni zavod za javno zdravstvo kantona o obavljenim mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, te o vrstama i količinama utrošenih sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.

1. Zavod za javno zdravstvo kantona dostavlja izvještaj Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, koji priprema izvještaj za federalnu zdravstvenu inspekciju.

VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 26.

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju saglasno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog pravilnika, obavezne su se uskladiti s odredbama ovog pravilnika po isteku roka na koji imaju odobrenje za rad izdato od strane Ministarstva.

Član 27.

Uvjet posjedovanja licence, kao odobrenja za samostalan rad, za stručni kadar iz čl. 3. i 8. ovog pravilnika tražit će se nakon što nadležne komore, iz odgovarajućih stručnih oblasti, budu uspostavljene, a u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti.

Član 28.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o uvjetima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizičke osobe - obrtnici za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/14).

Član 29.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-37-2363/16

13. aprila 2016. godine

Sarajevo

Мinistar

Doc. dr. Vjekoslav Mandić, s. r. 

("Službene novine Federacije BiH, br. 29/05)

Na osnovu ĉlana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

ZAKON O ZAŠTITI STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

I - OSNOVNE ODREDBE

​

Ĉlan 1.

Ovim Zakonom utvrĊuju se zarazne bolesti ĉije je spreĉavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i mjere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti.

​

Ĉlan 2.

​

U smislu ovog Zakona pojmovi imaju sljedeća znaĉenja:

​

• zdravstvena ustanova je ustanova obrazovana u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti u svim oblicima vlasništva;

• nosilac privatne prakse je zdravstveni radnik koji ima registriranu privatnu praksu na osnovu zakona;

• fizičko lice - obrtnik je lice koje obavlja, na osnovu zakona, djelatnost u svoje ime i za svoj raĉun a pritom se moţe koristiti i radom drugih lica sa kojima zakljuĉi ugovor o radu;

• zarazna bolest je bolest ĉije je spreĉavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju;

• epidemija zarazne bolesti je pojava neuobiĉajenog broja oboljevanja od zaraznih bolesti koji su na listi zaraznih bolesti obaveznog prijavljivanja ili pojava novih zaraznih bolesti koje ugroţavaju zdravlje stanovništva;

• zaraženo područje je podruĉje na kojem su otkriveni jedan ili više izvora zaraze i koje pruţa mogućnost za širenje zaraze;  ugroženo područje je podruĉje na koje se moţe prenijeti zarazna bolest sa zaraţenog podruĉja i gdje postoje uvjeti za širenje zaraze;

bolnička infekcija (intrahospitalna) je infekcija koja se pojavljuje za vrijeme pruţanja zdravstvene usluge u zdravstvenoj ustanovi ili kod nosioca privatne prakse

​

Ĉlan 3.

​

Zaštita od zaraznih bolesti duţnost je jedinica lokalne samouprave - općina, kantona i Federacije, zdravstvenih ustanova, zavoda zdravstvenog osiguranja, nosioca privatne prakse, privrednih društava i drugih pravnih i fiziĉkih lica. Sva fiziĉka i pravna lica moraju dozvoliti zdravstvene i higijenske preglede i savjete, kao i preliminarna medicinska ispitivanja i superviziju, prikupljanje potrebnih nalaza i primjenu ostalih mjera za zaštitu od zaraznih bolesti navedenih u ovom Zakonu.

​

Ĉlan 4.

​

Zaštita od zaraznih bolesti sastoji se u organiziranju i provoĊenju:

1. mjera za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i

2. osiguranja materijalnih sredstava.

Mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti neposredno provode zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse u skladu sa zakonom i programima iz ĉlana 9. ovog Zakona.

OdreĊene opće mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti mogu izvršavati i privredna društva odnosno fiziĉka lica - obrtnik u skladu sa odredbom ĉlana 24. ovog Zakona.

​

Ĉlan 5.

​

Mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa ţivotinja na ljude provode zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse u saradnji sa organima nadleţnim za poslove veterinarstva i veterinarskim stanicama, a sastoje se u uzajamnom obavještavanju o pojavi i kretanju tih bolesti i organiziranju i provoĊenju epidemioloških, higijenskih i drugih mjera za spreĉavanje, odnosno suzbijanje pojedinih zaraznih bolesti.

​

Ĉlan 6.

​

Epidemiju zarazne bolesti u dva ili više kantona proglašava i odreĊuje zaraţenim odnosno ugroţenim podruĉjem federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) na osnovu epidemiološkog izvještaja zdravstvene ustanove i kantonalnog zavoda za javno zdravstvo (u daljnjem tekstu: kantonalni zavod), uz struĉno mišljenje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod).

​

Ukoliko je epidemija prisutna na podruĉju jednog kantona proglašava je kantonalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar), uz prethodnu saglasnost federalnog ministra, na osnovu epidemiološkog izvještaja zdravstvene ustanove i kantonalnog zavoda i uz struĉno mišljenje Federalnog zavoda.

​

Proglašenje epidemije iz st. 1. i 2. ovog ĉlana objavljuje se u "Sluţbenim novinama Federacije BiH".

​

Ĉlan 7.

​

Prestanak epidemije iz ĉlana 6. ovog Zakona, na osnovu epidemiološkog izvještaja zdravstvene ustanove, kantonalnog zavoda i Federalnog zavoda, proglašava federalni ministar odnosno kantonalni ministar.

​

Prestanak epidemije objavljuje se u "Sluţbenim novinama Federacije BiH". II

​

- ZARAZNE BOLESTI

​

Ĉlan 8.

​

Pod zaraznim bolestima, u smislu ovog Zakona, podrazumijevaju se:

Ako se pojavi opasnost od drugih zaraznih bolesti, ĉije je spreĉavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada) moţe, na prijedlog federalnog ministra i uz struĉno mišljenje Federalnog zavoda, odrediti da se za zaštitu stanovništva od takvih bolesti primjenjuju sve ili pojedine mjere predviĊene ovim Zakonom.

​

III - MJERE ZA ZAŠTITU STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

​

Član 9.

​

Zaštita stanovništva od zaraznih bolesti ostvaruje se mjerama za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje mogu biti:

A. opće mjere,

B. posebne mjere,

C. ostale mjere.

​

Opće i posebne mjere iz stava 1. ovog ĉlana provode se u skladu sa programima koje donosi federalni ministar odnosno nadleţni kantonalni ministar na prijedlog struĉnog savjetodavnog tijela iz ĉlana 64. ovog Zakona, Federalnog zavoda odnosno kantonalnih zavoda koji imaju obavezu da prate i ispituju epidemiološku situaciju u pogledu zaraznih bolesti u skladu sa zakonom, prihvaćenim meĊunarodnim sporazumima i programima Svjetske zdravstvene organizacije.

​

Programi iz stava 2. moraju sadrţavati mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, njihove izvršioce, rokove implementacije i izvore sredstava za njihovu provedbu.

​

A. OPĆE MJERE ZA SPREĈAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

​

Ĉlan 10.

​

Opće mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su:

​

1. osiguranje higijenski ispravne vode za piće, kao i sanitarna zaštita izvorišta, objekata i ureĊaja koji sluţe za snabdijevanje vodom za piće;

2. osiguranje zdravstvene ispravnosti ţivotnih namirnica i sanitarno-tehniĉkih i higijenskih uvjeta za njihovu proizvodnju i promet;

3. uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih materija na naĉin i pod uvjetima kojima se osigurava zaštita od zagaĊivanja voda i zemljišta, kao i određavanje glodara i insekata na biološki prihvatljivom minimumu;

4. odrţavanje sanitarno-tehniĉkih i higijenskih uvjeta u javnim zgradama, sredstvima javnog saobraćaja i na javnim mjestima;

5. vršenje obavezne (preventivne) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u:

​

• objektima za snabdijevanje vodom za piće,

• objektima za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće upotrebe, te sirovina za njihovu proizvodnju odnosno prijevoznim sredstvima namijenjenim za njihov prijevoz,

• objektima odnosno prostorima za uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih materija,

• objektima zdravstvenih ustanova i nosioca privatne prakse,

• odgojno-obrazovnim objektima,

• objektima i sredstvima javnog prometa,

• stambenim objektima i dvorištima,

• ostalim objektima privrednih društava (radnim prostorijama, na radnim površinama, sredstvima rada i dr.), drugih pravnih lica kao i fiziĉkih lica - obrtnika i drugih pravnih i fiziĉkih lica.
  

​

B. POSEBNE MJERE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

​

​

Član 11.

​

​

Posebne mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su:

1. promocija i zdravstveno vaspitanje o prevenciji zaraznih bolesti;

2. rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze;

3. laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika

4. prijavljivanje;

5. prijevoz, izolacija ,hospitalizacija i liječenje oboljelih lica;

6. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija;

7. zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenicima i drugim licima;

8. imunizacija, imunoprofilaksa i hemoprofilaksa;

9. karantin,kućna izolacija i zdravstveni nadzor.

​

1. Promocija i zdravstveno vaspitanje o prevenciji zaraznih bolesti

​

Član 12.

Kao mjera sprečavanja i kontrole zaraznih bolesti sprovodi se promocija i zdravstveno vaspitanje, koji moraju biti orijentirani prema trenutnoj epidemiološkoj situaciji u posebnoj oblasti i posebnom okruženju, a implementiraju se sukladno programu. Programe promocije i zdravstvenog vaspitanja iz stava 1. ovog člana donosi Federalni ministar na prijedlog Federalnog zavoda, a sprovode ih kantonalni zavodi koordinirano od strane Federalnog zavoda. Troškovi promocije i zdravstvenog vaspitanja obezbjeđuju se u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu:Budžet Federacije) odnosno budžetu kantona, a troškove zdravstvenog vaspitanja zaposlenika u vezi sa procesom rada snosi privredno društvo, pravno lice, kao i fizičko lice- obrtnik za svoje zaposlenike.

​

2. Rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze

​

Član 13.

Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze, zdravstvene ustanove obavljaju: 1. epidemiološko izviđanje i osmatranje terena; 2. epidemiološko ispitivanje (anektiranje): a) pri pojavi Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, tuberkuloze, hemoralgijske groznice sa bubrežnim sindromom, zarazne žutice, bjesnoće, malarije, malih boginja, meningokokne bolesti, Q groznice, AIDS, nosilaštva HIV antitijela, SARS, trbušnog tifusa i paratifusa, pjegavca, akutna flakcidna paraliza, virusni meningitis, kongentalna rubeola, zaušnjaka, infekcije izazvane Hemofilusom influenze b, dječje paralize, difterije, gonoreje, sifilisa, crnog prišta, lepre, tularemije, trihineloze, legionarske bolesti, lišmanijaze, ornitoze-psitakoze i botulizma, te pri pojavi ili sumnji na epidemiju drugih zaraznih bolesti; b) pri pojavi ili opasnosti od pojave kolere , kuge, žute groznice, hemoralgijskih groznica i velikih boginja; 3. zdravstvene preglede osoba koje su preboljele trbušni tifus, virusnu žuticu tipa B i C, a po epidemiološkim indikacijama i po preboljeloj dizenteriji i salmonelozi; 4. zdravstvene preglede lica za koje se sumnja da su oboljele ili da nose klice (kliconoše) zaraznih bolesti iz tačke 2. ovog člana ili drugih zaraznih bolesti; 5. epidemiološko ispitivanje i zdravstvene preglede lica koja su oboljela ili se sumnja da boluju od zaraznih bolesti nepoznatog uzročnika; 6. ispitivanje krvi davaoca na sifilis, antitijela zarazne žutice tipa B i C i HIV-a, a kod davaoca sjemena i organa za presađivanje na sifilis, zarazne žutice,na prisutnost antitijela HIV-a u krvi kao i antigena (virusa) HIV-a u sjemenu odnosno organima.; 7. ispitivanje krvi rizičnih grupa stanovništva (intravenozni narkomani , promiskuitne osobe i osobe koje su na izdržavanju zatvorske kazne) na HIV i zaraznu žuticu tipa B i C; 8. ispitivanje krvi zdravstvenih radnika koji obavljaju poslove visokog profesionalnog rizika (hemodijaliza, laboratorij, hirurgija, ginekologija, stomatologija i dr.) na antitijela zarazne žutice tipa B i C i HIV; 9. ispitivanje trudnica na na HBs antigen a prema epidemiološkim indikacijama na zaraznu žuticu tipa B i C, HIV, citomegaloviruse i toksoplazmu, 10. ispitivanje krvi lica koje se dobrovoljno prijavi za savjetovanje i testiranje u cilju saznavanja svog HIV statusa.

Ispitivanja krvi iz tač. 7., 8., 9. i 10. ovog člana vrši se uz informirani pristanak lica. 3. Laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti

​

Član 14.

Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti obavlja se kod pojave ili sumnje na pojavu slijedećih zaraznih bolesti: tuberkuloze, bjesnoće, botulizma, Brill-Zinsserove

bolesti, bruceloze, crnog prišta, dječje paralize, difterije, gonoreje, kolere, krpljenog meningoencefalitisa, kuge, legionarske bolesti, lišmanijaze, Lyme-borelioze, malarije, meningokokne bolesti, pjegavca, Q groznice, sifilisa, HIV/AIDS, trihineloze, tularemije, hemoragijske groznice, virusnih hemoragijskih groznica, zarazne žutice tipa B i C te žute groznice, akutne flakcidne paralize, virusnog meningitisa, kongentalne rubeole, zaušnjaka, infekcije izazvane Hemofilusom influenze b, nosilaštva HIV antitijela, SARS-a. Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti obavlja se i u slučaju pojave ili opasnosti od pojave epidemija zarazne bolesti iz člana 8. ovog zakona. Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemija zaraznih bolesti iz st, 1. i 2. ovog člana, kao i provjeru laboratorijskog ispitivanja urzočnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze obavljaju zdravstvene ustanove.

Provjeru (verifikaciju) laboratorijskih izolacija i identifikacija uzročnika iz stava 3. ovog člana obavljaju specijalizirani (referentni) laboratoriji u Federaciji odnosno u inostranstvu i to kod slijedećih zaraznih bolesti: bjesnoće, bruceloze, dječje paralize, difterije, gripe, kolere, kuge, legionarske bolesti, malarije, pjegavca, povratne groznice, salmoneloza, AIDS, trbušnog tifusa, virusnih hemoragijskih groznica i žute groznice. Sprovedbene propise o uslovima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenost, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove koje obavljaju laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzročnika zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjeru (verifikaciju) laboratorijske izolacije i identifikacije uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze, donosi Federalni ministar. Federalni ministar rješenjem određuje u kojim se zdravstvenim ustanovama može obavljati laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjera (verifikacija) laboratorijske izolacije i identifikacije uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze. Rješenje iz stava 6. objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

​

Član 15.

Zdravstvene ustanove iz člana 14. ovog zakona dužne su voditi evidenciju o izvršenim laboratorijskim izolacijama i identifikacijama i dostavljati izvještaj o uzročnicima zaraznih bolesti odnosno epidemija zaraznih bolesti Federalnom zavodu i nadležnom kantonalnom zavodu, u skladu sa sprovedbenim propisom kojeg donosi Federalni ministar.

​

4. Prijavljivanje

​

Član 16.

Odmah po dijagnosticiranju ili sumnji na zaraznu bolest, zdravstvena ustanova odnosno nositelj privatne prakse, mora prijaviti istovremeno Federalnom zavodu i nadležnom kantonalnom zavodu: 1. svaki slučaj zarazne bolesti iz člana 8. ovog zakona, ili svaku smrt uzrokovanu takvom bolesti; 2. svaku sumnju na difteriju, virusnu hemoragijsku groznicu, koleru, kugu, velike boginje , poliomielitis, antraks, SARS, žutu groznicu i bjesnilo; 3. svaku epidemiju zaraznih bolesti ;

4. svako lučenje klica trbušnog tifusa, drugih tipova salmonele, šigele, kampilobakterija,jersinija i lamblia; 5. svako nosilaštvo zarazne žutice tipa B i C, HIV-a i parazita koje uzrokuju malariju; 6. svaki ujed, ozljedu ili kontakt s bijesnom životinjom ili životinjom za koju se sumnja da je bijesna.

Ljekar ili drugi zdravstveni radnik koji utvrdi oboljenje, sumnju da postoji oboljenje, ozljeda ili smrt od zarazne bolesti iz stava 1. ovog člana, a ne nalazi se na dužnosti u zdravstvenoj ustanovi, dužan je o tome bez odlaganja obavijestiti najbližu zdravstvenu ustanovu. Prijavljuju se simptomatični slučajevi dok asimptomatične infekcije treba prijaviti ako imaju implikaciju na terapiju ili zdravlje ljudi.

Kod prijavljivanja se koristi sistem otkrivanja bolesti : - potvrđena definicija slučaja –laboratorijski verifikovan slučaj; - vjerovatan slučaj –verifikovan na osnovu kliničke i epidemiološke slike; - moguć slučaj – indikativna klinička slika.

​

Član 17.

O svakom oboljenju od bjesnila, bruceloze, crnog prišta, ehinokokoze, kuge, leptospiroze, Q groznice, salmoneloze, trihineloze , tularemije i drugih bolesti koje se sa životinja prenose na ljude zdravstvena ustanova odnosno nositelj privatne prakse, koja utvrdi oboljenje, dužna je odmah obavijestiti nadležnu veterinarsku stanicu, odnosno organ uprave nadležan za poslove veterinarstva.

Veterinarska stanica, odnosno fizičko lice koje pruža veterinarke usluge, dužna je odmah izvijestiti zdravstvenu ustanovu, odnosno nadležno kantonalno ministarstvo zdravstva o svakom utvrđenom oboljenju ili uginuću životinje od zarazne bolesti iz stava 1. ovog člana.

​

Član 18.

Na osnovu prijave iz člana 16. ovog zakona i podataka iz dijagnoze laboratorija koja se odnosi na uzročnike zaraznih bolesti, Federalni zavod i nadležni kantonalni zavodi moraju vršiti nadzor nad pojavom i kretanjem zaraznih bolesti.

​

Član 19.

Sprovedbene propise o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti utvrđenih ovim zakonom, donosi Federalni ministar .

5. Prijevoz, izolacija,hospitalizacija i liječenje oboljelih

​

Član 20.

Lica za koja se utvrdi da boluju od meningokokne bolesti, kuge, kolere, SARS-a , legionarske bolesti, virusnih hemoragijskih groznica (Ebola,Lassa,Marburg), dječje paralize, difterije, pjegvca, trbušnog tifusa, malarije, bjesnila, tetanusa i crnog prišta te lica za koje se sumnja da bolujuju od kolere, kuge ili virusnih hemoragijskih groznica, mogu se prevoziti samo odgovarajućim sanitetskim prijevoznim sredstvom i uz uvjete koji onemogućavaju širenje zaraze. Sanitetska prijevozna sredstva moraju se dezinficirati poslije svakog prijevoza lica oboljelog od zaraznih bolesti iz stava 1. ovog člana.

​

Član 21.

Lica za koja se utvrdi da su oboljela ili za koja se sumnja da boluju od zaraznih bolesti iz člana 8. ovog zakona, po potrebi se izolilraju i hospitaliziraju u zdravstvenim ustanovama na odjeljenjima za liječenje zaraznih bolesti. Zdravstvena ustanova obvezna je izvršiti izolaciju i hospitalizaciju osoba iz stava 1.ovoga člana.

​

Član 22.

Ako se pojavi epidemija pojedinih zaraznih bolesti u većem opsegu, izolacija i liječenje oboljelih može se obavljati i u drugim odgovarajućim objektima osposobljenim za tu svrhu. Odluku o izolaciji i liječenju oboljelih lica u objektima navedenim u stavu 1. ovog člana donosi kantonalni ministar na prijedlog kantonalnog zavoda uz prethodnu suglasnost Federalnog ministra

​

6. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija

​

Član 23.

Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obuhvaća:

- obaveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju - kao opću mjeru za sprječavanje pojave zaraznih bolesti i - obaveznu protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju - kao posebnu mjera za suzbijanje širenja određenih zaraznih bolesti.

​

Član 24.

Obaveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju provode zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizička lica - obrtnici, ako udovoljavaju propisanim uvjetima. Ukoliko mjere obavezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije provode privredna društva odnosno fizička lica -obrtnici iste obavljaju u skladu sa utvrđenim programom pod nadzorom higijensko epidemiološke službe. Obaveznu protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju provode higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja , kantonalnih zavoda odnosno Federalnog zavoda zavisno od epidemiološke situacije.

Sprovedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta, kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizička lica- obrtnici za obavljanje poslova iz člana 23. donosi Federalni ministar.

​

Član 25.

Obavezna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se prilikom pojave kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica (Ebola,Lassa,Marburg), bjesnila, difterije, trbušnog tifusa, dječje paralize, dizenterije, tuberkuloze u zaraznom stadiju, zarazne žutice tipa A i legionarske bolesti, te drugih zaraznih bolesti ako postoje epidemiološke indikacije. Obavezna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se u toku bolesti odnosno kliconoštva (dezinfekcija u toku) ili nakon ozdravljenja odnosno smrti bolesnika ili kliconoše (završna dezinfekcija), a obuhvaća: - lučevine i izlučine bolesnika ili kliconoše, - lične i druge predmete iz okoline bolesnika ili kliconoše, - stambene i druge prostorije u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili kliconoša, - prijevozna sredstva kojima je prevezen bolesnik ili kliconoša odnosno osoba umrla od određene zarazne bolesti.

​

Član 26.

​

Obavezna protuepidemijska dezinsekcija obavlja se prilikom pojave pjegavca i kuge. Obavezna protuepidemijska dezinsekcija provodi se i u slučaju pojave malarije i opasnosti od prenošenja malarije u naseljenim mjestima u kojima je utvrđena bolest odnosno opasnost. Obavezna protuepidemijska dezinsekcija obuhvata: - lica koja su oboljela od zaraznih bolesti iz st. 1. i 2. ovog člana, i druga lica iz okoline bolesnika, - odjeću, obuću, veš, posteljinu i druge predmete bolesnika te drugih lica iz okoline bolesnika, - stambene i druge prostorije u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili neko drugo lice iz njegove okoline, - prijevozna sredstva kojima su prevezeni bolesnik ili drugo lice za koje je utvrđeno da se na njima nalaze insekti koji prenose uzročnike neke od određenih zaraznih bolesti.

​

Član 27.

​

Obavezna protuepidemijska deratizacija obavlja se prilikom pojave ili opasnosti od pojave kuge, leptospiroze ili drugih zaraznih bolest gdje izvor mogu biti glodavci. Obavezna protuepidemijska deratizacija obuhvata: - stambene objekte, javne prostorije i objekte naseljenih mjesta, - pristaništa, pomorske, riječne luke,aerodrome,autobusne i željezničke stanice te druge objekte javnog saobraćaja, - sredstva javnog saobraćaja (autobuse, trolebuse, brodove, kamione, avione, željezničke vagone i dr.) i sredstva za prijevoz namirnica i predmeta opće upotrebe, - radne prostorije, skladišta i ostale pomoćne prostorije za proizvodnju i promet namirnica i

predmeta opće upotrebe te za obavljanje drugih djelatnosti koje pogoduju stvaranju uvjeta za život i razmnožavanje glodavaca.

​

Član 28.

​

Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija mogu se vršiti samo sredstvima čija je efikasnost utvrđena i na način kojim se postiže uspješno sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti zbog kojih se vrši. Utvrđivanje efikasnosti sredstava za svrhe iz stava 1. ovog člana vrši se na osnovu hemijskog, fizičkog i biološkog ispitivanja sredstava u najmanje dvije zdravstvene ustanove ili u dva privredna društva koja su registrirana za ove usluge, a koje rješenjem utvrdi Federalni ministar , na osnovu mišljenja stručnog savjetodavnog tijela iz člana 64.ovog zakona.

Rješenje iz stava 2. ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

​

Član 29.

​

Sprovedbene propise o načinu obavljanja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije donosi Federalni ministar .

7. Zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim licima

​

Član 30.

Pod zdravstveni nadzor stavljaju se lica:

1. koja obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica ili snabdijevanju stanovništva pitkom vodom, a koja na svojim radnim mjestima dolaze u dodir s namirnicama, odnosno s pitkom vodom;

2. koja obavljaju poslove u obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i omladinu (predškolske ustanove, đački domovi, studentski domovi, dječija i omladinska odmarališta, ustanove socijalne zaštite i sl.);

3. zdravstveni radnici i drugi zaposlenici u zdravstvenim ustanovama, nositelji privatne prakse,zaposlenici u ustanovama socijalne zaštite, obrazovnim ustanovama kao i lica koja u toku rada rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova, odnosno na drugi način dolaze u neposredan dodir s lijekovima;

4. koja rade u objektima za pružanje higijenske njege stanovništvu (javnom kupatilu, berbernici, frizerskom i kozmetičkom salonu i dr.) kao i lica koja rade u proizvodnji ili prometu kozmetičkih sredstava;

5. za koja se sumnja da su kliconoše betahemolitičkog streptokoka iz grupe A, koagulaza pozitivnog stafilokoka odnosno stafilokoka koji izlučuje enterotoksin ili meningokoka kao i klice trbušnog tifusa;

6. koja su nosioci antitijela zarazne žutice tipa tipa B i C, HIV/AIDS; 7. koja u Federaciju dolaze iz zemalja u kojima ima malarije i kolere, SARSA,žute groznice, virusnih hemoragijskih groznica (Ebola,Lassa,Marburg) ,kuge i ptičije gripe.

​

Član 31.

Zdravstveni nadzor obuhvata:

1. zdravstveni pregled prije zasnivanja radnog odnosa – zaključivanja ugovora o radu;

2. zdravstveni pregled poslije preboljelih zaraznih bolesti iz člana 8. ovog zakona;

3. zdravstveni pregled pri ulasku u Federaciju ;

4. povremene zdravstvene preglede u toku zaposlenja.

Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za lica, koja obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica ili snabdijevanju stanovništva pitkom vodom ,iz člana 30. stava 1. tačke 1. ovog zakona, obavlja se na kliconoštvo svakih šest mjeseci, a ostali zdravstveni pregledi jedanput godišnje. Zdravstveni pregledi tih lica obavljaju se i kada se zarazne bolesti pojave na radnom mjestu ili u njihovu domaćinstvu te kada za to postoje epidemiološke indikacije, što ih utvrdi nadležni organ sanitarne inspekcije. Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za lica iz člana 30. stav 1. tač. 2 .do 5. ovog zakona obavlja se jedanput godišnje. Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za lica iz člana 30. stav 1. tačke 6. ovog zakona obavlja se dva puta godišnje. Zdravstveni pregled lica iz člana 30. stav 1. tačka 7. ovog zakona obavlja se odmah pri ulasku u Federaciju .

​

Član 32.

U proizvodnji i prometu namirnica ili snabdijevanju stanovništva pitkom vodom, ne smiju biti zaposlena lica koja:

1. boluju od zaraznih ili parazitarnih bolesti što se mogu prenijeti namirnicama, odnosno vodom, 2. boluju od gnojnih bolesti kože, 3. izlučuju uzročnike trbušnog tifusa, bacile dizenterije ili salmoneloza, 4. su kliconoše betahemolitičkog streptokoka iz grupe A ili stafilokoka koji izlučuje eneterotoksin.

​

Član 33.

U proizvodnji i prometu sredstava za održavanje lične higijene, njege ili uljepšavanja lica i tijela, ne smiju biti zaposlena lica koja boluju od zaraznih bolesti ili parazitarnih bolesti koje se mogu prenijeti tim sredstvima, niti lica koja izlučuju uzročnike trbušnog tifusa, zaraznog trovanja hranom ili dizenterije.

Član 34.

U predškolskim, obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i omladinu ne smiju biti uposlene osobe koje boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, koje izlučuju uzročnike crijevnih zaraznih

bolesti (trbušni tifus i bacilarna dizanterija) i uzročnike kapljičnih zaraznih bolesti (betahemalitički streptokok grupe A i piogeni stafilokok).

Član 35.

Uposlenici u zdravstvenim ustanovama, socijalnim ustanovama kao i nositelji privatne prakse ne mogu se baviti pregledima, liječenjem, njegom i usluživanjem bolesnika, ako boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju. Lica koja boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, ne mogu raditi ni u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova.

Član 36.

U objektima za pružanje higijenske njege stanovništvu, za prizvodnju i promet živežnih namirnica ne smiju raditi lica koja boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, koje izlučuju uzročnike crijevnih zaraznih bolesti (trbušni tifus i bacilarna dizanterija) i uzročnike kapljičnih zaraznih bolesti (betahemalitički streptokok grupe A i piogeni stafilokok).

Član 37.

LIca koja su preboljela trbušni tifus, bacilarnu dizenteriju i lica za koja se sumnja da nose zarazne klice tih bolesti, podvrgavaju se medicinskoj kontroli dok se na temelju laboratorijskog nalaza utvrdi da nemaju zaraznih klica. Lica za koja se utvrdi da su oboljela od kolere ili malarije ili su samo kliconoše uzročnika tih bolesti, obavezno se podvrgavaju liječenju. Lica koja su nosioci uzročnika zarazne žutica tipa B i C, koja izlučuju uzročnike trbušnog tifusa ili su nosioci virusa HIV infekcije i drugih bolesti kod kojih je moguć interhumani prijenos moraju biti upućena u način ponašanja, kako bi se spriječio prijenos njihove zaraze.

Član 38.

Troškove zdravstvenih pregleda iz člana 31. stav 1. tač. 1. i 4. ovog zakona snosi, u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti, poslodavac-privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno fizičko lice- obrtnik . Troškovi zdravstvenih pregleda iz člana 31. stav 1. tačka 2. ovog zakona, osiguravaju se u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, a troškovi iz člana 31. stav 1. tačka 3. ovog zakona u Budžetu Federacije .

​

Član 39.

Provedbene propise o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda lica pod zdravstvenim nadzorom, donosi Federalni ministar .

8. Imunizacija, imunoprofilaksa i hemoprofilaksa

​

Član 40.

Imunizacija je obavezna:

1. protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize, malih boginja, rubeole,zaušnjaka, zarazne žutice tipa B i Hemofilus influence tipa b - za sva lica određenog uzrasta;

2. protiv bjesnila - za sva lica ozlijeđena od bijesne životinje ili životinje za koju se sumnja da je bijesna;

3. protiv žute groznice - za lica koja putuju u zemlju u kojoj postoji ta bolest ili u zemlju koja zahtijeva imunizaciju protiv te bolesti;

4. protiv meningokoknog meningitisa i drugih zaraznih bolesti - za lica koja putuju u zemlju koja zahtijeva imunizaciju protiv tih bolesti;

5. protiv trbušnog tifusa i drugih zaraznih bolesti - za sva lica za koja postoje epidemiološke indikacije.

​

Član 41.

Indikacije za imunizaciju određuje ljekar po prethodno izvršenom pregledu svakog lica koje treba imunizirati.

Stručno savjetodavno tijelo iz člana 64.ovog zakona odlučit će da li postoje trajni razlozi za odustajanje od cjepljenja (trajne kontraindikacije). Izdati certifikat i podatke o izvršenoj imunizaciji treba čuvati i o njima izvijestiti nadležni kantonalni zavod i Federalni zavod u skladu sa sprovedbenim propisom . Imunizaciju vrše zdravstveni radnici sa višom ili srednjom medicinskom spremom, ali samo u prisustvu i pod nadzorom lječnika.

Član 42.

Zaštita imuno globulinima (imunoprofilaksa) obavezna je:

za lica ozlijeđena od bijesne životinje ili životinje za koju se sumnja da je bijesna, ako je od vakcinisanja tih lica protiv bjesnila proteklo više od jedne godine; za povrijeđena lica izložena zarazi od tetanusa, ako povrijeđeno lice nije vakcinisano, ako se ne može utvrditi da je vakcinisano, ako je vakcinisano samo jednom dozom vakcine u periodu dužem od tri mjeseca prije dana povrede ili ako je od dana vakcinisanja tog lica protiv tetanusa proteklo više od deset godina; za lica izložena zarazi od zarazne žutice tipa A i B ako za to postoji klinička i epidemiološka indikacija.

​

Član 43.

Zaštita lijekovima (hemoprofilaksa) je obavezna za :

1. sva lica koja su izložena zarazi od kolere i malarije;

2. djecu,omladinu i zaposlenike u školama i drugim ustanovama za djecu i omladinu,pri epidemijskoj pojavi dizenterije, streptokokne ili meningokokne bolesti te pri pojavi meningitisa uzrokovanog Hemofilusom influence;

3. lica kod kojih je zadesno došlo do inokulacije HIV pozitivne krvi (npr. ubodom igle koja je prethodno bila u kontaktu sa HIV pozitivnom krvi, ili u slučaju kontakta nezaštićene kože, na kojoj postoje prekidi kontinuiteta, sa HIV pozitivnom krvi i sl.).

Član 44.

Godišnji program imunizacije donosi Federalni ministar na osnovu prijedloga Federalnog zavoda.

Član 45.

Sprovedbene propise o načinu sprovođenja obavezne imunizacije, imunoprofilakse i hemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te licima koja se podvrgavaju toj obavezi, donosi Federalni ministar .

Sprovedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove koje obavljaju imunizaciju protiv žute groznice i bjesnila, donosi Federalni ministar.

Federalni ministar rješenjem određuje zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog člana.

Rješenje iz stava 3. objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

9. Karantin, kućna izolacija i izdravstveni nadzor

a – Karantin

Član 46.

Karantin je mjera ograničavanja kretanja i omogućavanja obaveznih medicinskih pregleda lica koje su bila, ili za koje se sumnja da su bila, u kontaktu s licem koje ima kugu, virusnu hemoragičnu groznicu (Ebola, Lassa, Marburg), SARS, velike boginje i žutu groznicu u vrijeme kada je ovo lice bilo zaraženo.

Pod karantin se stavljaju i zdravstveni radnici određeni za liječenje lica iz stava 1. ovog člana.

O stavljanju u karantin,određivanju prostora za karentin odlučuje Federalni ministar na osnovu epidemiološkog izvještaja Federalnog zavoda, rješenjem protiv koga je dozvoljena žalba. koja ne odlaže izvršenje.

Dužina zadržavanja u karantinu je vremenski interval dvostrukog najdužeg inkubacionog perioda za određenu bolest.

Karantin se fizički obezbjeđuje od strane ovlaštenih lica nadležnog kantonalnog ministarstva unutrašnjih poslova.

Troškovi karantina padaju na teret Budžeta Federacije .

b – Kućna izolacija

Član 47.

Kućna izolacija se sprovodi u svim slučajevima kada se na osnovu ocjene epidemiološke ugroženosti izoluju članovi porodice kod kojih postoji sumnja oboljevanja od zaraznih bolesti, a koja se mora isključiti kliničkim i dijagnostičkim metodama.

O kućnoj izolaciji odlučuje nadležni kantonalni ministar na osnovu epidemiološkog izvještaja nadležnog kantonalnog zavoda uz konsultovanje stručnog ekspertskog tima nadležnog kantona u roku od 24 sata, rješenjem protiv koga je dozvoljena žalba koja ne odlaže izvršenje.

Kućna izolacija traje dok se zarazna bolest klinički i dijagnostički ne isključi.

Troškovi kućne izolacije padaju na teret budžeta kantona.

c – Zdravstveni nadzor

​

Član 48.

Lica za koja se utvrdi ili posumnja da su bila u direktnom dodiru sa oboljelim licima ili sa licima za koja postoji sumnja da su oboljela od virusnih hemoragijskih groznica (Ebola,Lassa,Marburg) ,žute groznice, SARS-a, kolere, kuge ,malarije, difterije i trbušnog tifusa stavljaju se pod zdravstveni nadzor.

O stavljanju pod zdravstveni nadzor odlučuje nadležni kantonalni ministar na osnovu epidemiološkog izvještaja nadležnog kantonalnog zavoda, rješenjem protiv koga je dozvoljena žalba koja ne odlaže izvršenje.

Lica stavljena pod zdravstveni nadzor moraju se svakodnevno javljati određenoj zdravstvenoj ustanovi i podvrgavati se potrebnim zdravstvenim pregledima.

Dužina trajanja zdravstvenog nadzora je vremenski interval najdužeg inkubacionog perioda za određenu zaraznu bolest.

C. OSTALE MJERE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

1. Mjere u slučaju epidemije ili elementarnih nesreća

Član 49.

U slučaju epidemija većih razmjera, kao i u slučaju elementarnih nesreća (poplava, zemljotresa, požara, nesreća u rudniku ili na drugom radilištu i dr.) koje mogu dovesti do epidemije ili do oboljenja od zarazne bolesti velikog broja lica, Vlada na prijedlog Federalnog ministara , može preduzimati, radi sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, slijedeće mjere:

1. uvođenje radne obaveze zdravstvenim radnicima i angažovanje drugih građana;

2. angažovanje opreme, lijekova i transportnih sredstava;

3. privremeno korištenje poslovnih i drugih prostorija za pružanje zdravstvene zaštite;

4. izolaciju i liječenje, kao i

5. određivanje posebnih zadataka zdravstvenim ustanovama i nositeljima privatne prakse.

Ukoliko su izvanredne okolnosti iz stava 1.ovog člana prisutne samo na području jednog kantona o preduzimanju mjera odlučuje vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministara.

2. Prijenos, pogreb i iskopavanje umrlih lica

Član 50.

Iskopavanje i prenošenje umrlih lica vrši se na način i pod uvjetima koji onemogućuju širenje zaraze.

Prenos umrlih lica iz inostranstva u Federaciju može se vršiti samo po odobrenju Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva zdravstva i Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova – Federalnog ministarstva unutarnjih poslova.

3. Mjere za sprječavanje i suzbijanje bolničkih (intrahospitalnih ) infekcija

Član 51.

Svaka zdravstvena ustanova, kao i nositelj privatne prakse, a koji u obavljanju svoje redovne djelatnosti otkriju zaraznu bolest dužni su preduzeti propisane mjere za sprječavanje i suzbijanje daljeg širenja zaraze i najnužnije protivepidemijske i higijenske mjere koje priroda bolesti nalaže, kao i poučiti oboljela lica i druga lica iz njihove okoline o načinu zaštite od te zaraze.

Svaka zdravstvena ustanova i nositelj privatne prakse dužni su obezbijediti sanitarne i druge uvjete i sprovesti odgovarajuće sanitarno-tehničke, higijenske, organizacione i druge mjere za zaštitu od širenja zaraze unutar zdravstvene ustanove odnosno ordinacije .

Svaka zdravstvena ustanova i nositelj privatne prakse u obavezi su donijeti i primjeniti program za spriječavanje i kontrolu bolničkih infekcija koji sadrži:

- otkrivanje i ranu dijagnostiku bolničke infekcije;

- prijavu slučaja bolničke infekcije;

- upute za primjenu svih dijagnostičkih, terapeutskih, sestrinskih i drugih procedura;

- upute za sterilizaciju,dezinfekciju,čiščenje i rukovanje otpadom;

- upute za postupanje s pacijentima, zaposlenicima u zdravstvenoj njezi i pomoćnim osobljem s infekcijama;

- program zaštite za zaposlenike i pomoćno osoblje u zdravstvenoj njezi na radnom mjestu;

- program obuke za zaposlenike i pomoćno osoblje u zdravstvenoj njezi .

Nadzor nad sprovedbom mjera iz ovog člana vrše federalni odnosno kantonalni inspektori u skladu sa svojim ovlaštenjima.

Član 52.

Sprovedbene propise o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, donosi Federalni ministar .

4. Testovi na humani materijal

Član 53.

Za vrijeme uzimanja ljudskog materijala za transplantaciju, umjetnu inseminaciju ili in vitro fertilizaciju, obavezno je testirati krv donatora, druga tkiva i organe donatora na prisustvo klica koje uzrokuju sifilis, zaraznu žuticu, AIDS i druge bolesti koje se mogu prenijeti putem humanog materijala.

Testovi na humani materijal iz stava 1.ovog člana, obavezni su i u slučajevima gdje prikupljanje nije bilo izvršeno u Federaciji, ako uz humani materijal nije dat certifikat da je test koji je izveden bio negativan.

IV - MJERE OBEZBJEĐENJA RADI ZAŠTITE STANOVNIŠVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Član 54.

Radi zaštite stanovništva Federacije od unošenja kolere, kuge, virusnih hemoragičnih groznica, žute groznice, SARS-a i drugih zaraznih bolesti, preduzimaju se mjere predviđene ovim zakonom i međunarodnim sanitarnim konvencijama i drugim međunarodnim ugovorima.

Radi sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti iz stava 1. ovog člana Federalno ministarstvo zdravstva može narediti posebne vanredne zaštitne mjere protiv tih bolesti:

1. zabrana putovanja u zemlju u kojoj vlada epidemija neke od tih bolesti;

2. zabrana kretanja stanovništva, odnosno ograničenje kretanja u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima;

3. vakcinacija i hemoprofilaksa protiv zaraznih bolesti koje su prisutne u zemlji obilaska;

4. ograničenje ili zabranu prometa pojedinih vrsta roba i proizvoda;

5. obavezno učestvovanje zdravstvenih ustanova i drugih pravnih osoba, nositelja privatne prakse i drugih fizičkih osoba u suzbijanju bolesti, odnosno upotrebu objekata, opreme i prevoznih sredstava, a radi suzbijanja zaraznih bolesti;

6. druge mjere u skladu sa međunarodnim propisima

Član 55.

Radi zaštite Federacije od unošenja zaraznih bolesti organizuje se i vrši sanitarni nadzor nad putnicima i njihovim stvarima i nad sredstvima u međunarodnom saobraćaju preko granice Federacije .

Sanitarni nadzor na granici vrše federalni granični sanitarni inspektori .

Član 56.

U obavljanju sanitarnog nadzora na granici, granični sanitarni inspektor ima pravo i obavezu:

1. narediti zdravstveni pregled lica i materijala radi utvrđivanja zaraznih bolesti;

2. zabraniti kretanja lica, za koja se posumnja da su se mogla zaraziti kugom, virusnim hemoragičnim groznicama ( Ebola,Lassa,Marburg), žutom groznicom i SARS-om;

3. narediti poduzimanje drugih propisanih sanitarno-tehničkih i higijenskih mjera protiv zaraznih bolesti, u skladu s ovim zakonom i obavezama po međunarodnim sanitarnim konvencijama i drugim međunarodnim ugovorima.

Mjere iz stava 1. ovog člana utvrđuju se rješenjem.

Žalba protiv rješenja ne odlaže njegovo izvršenje.

V - NADZOR NAD SPROVEDBOM MJERA ZA ZAŠTITU STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Član 57.

Nadzor nad sprovedbom mjera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, obavljaju sanitarni inspektori koji postupaju kao prvostepeni organ.

U sprovedbi nadzora sanitarni inspektori ovlašteni su:

1. zabraniti kretanje licima za koje se utvrdi ili sumnja da boluju od određenih zaraznih bolesti;

2. zabraniti okupljanje lica u obrazovnim ustanovama, kinima, pozorištima, javnim lokalima te na drugim javnim mjestima, dok ne prođe opasnost od epidemije zaraznih bolesti određenih ovim zakonom;

3. narediti izolaciju lica oboljelih od zaraznih bolesti određenih ovim zakonom i njihovo liječenje;

4. licima koja su oboljela od određenih zaraznih bolesti te licima koja su nosioci klica određenih zaraznih bolesti, zabraniti rad na određenim radnim mjestima odnosno mjestima na kojima mogu ugroziti zdravlje drugih osoba;

5. narediti uklanjanje oboljelih lica s određenih radnih mjesta i zabraniti rad licima koja nisu podvrgnuta propisanim zdravstvenim pregledima do ozdravljenja odnosno pregleda;

6. narediti zdravstveni pregled lica i materijala za laboratorijsko ispitivanje radi utvrđivanja zaraznih bolesti određenih ovim zakonom;

7. zabraniti rad licima koja nisu podvrgnuta zdravstvenom vaspitanju, dok ne dokažu potrebna znanja za to, potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove;

8. narediti sprovedbu zdravstvenog vaspitanja lica koja učestvuju u proizvodnji ili prometu namirnicama;

9. narediti obavljanje obavezne (preventivne i protuepidemijske) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije;

10. zabraniti obavljanje obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije pravnoj i fizičkoj osobi ako ne udovoljava propisanim uvjetima - dok se tim uvjetima ne udovolji;

11. narediti da se poduzmu i druge propisane opće, posebne i ostale mjere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti.

Član 58.

Mjere iz člana 57. ovog zakona utvrđuju se rješenjem.

Žalba protiv rješenja ne odlaže njegovo izvršenje.

Ako sanitarni inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da postoji epidemiološka indikacija koja zahtijeva da se hitno poduzme određena mjera zbog uklanjanja opasnosti za zdravlje i život stanovništva, istu će narediti kroz inspekcijski zapisnik.

Ako mjeru naloži u samom zapisniku, u skladu sa stavom 3.ovog člana, sanitarni inspektor je u obavezi , na zahtjev stranke, izdati i pismeno rješenje o naloženom u roku od osam dana.

VI - OSTALE ODREDBE

Član 59.

Osim prava i dužnosti određenim ovim zakonom, Federalno ministarstvo zdravstva:

1. prati kretanje zaraznih bolesti;

2. određuje mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti iz člana 8. ovog zakona;

3. donosi program za provođenje općih, posebnih i ostalih mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti;

4. donosi programe eradikacije endemskih žarišta zaraznih bolesti;

5. usklađuje rad kantonalnih ministarstava zdravstva u iskorjenjivanju pojedinih zaraznih bolesti te na sprovođenju mjera za zaštitu od zaraznih bolesti koje se pojavljuju u epidemijskom obliku i ugrožavaju dva ili više kantona;

6. određuje i organizuje sprovođenje mjera zaštite od zaraznih bolesti u slučaju epidemije koja ugrožava više kantona, posebno složenih epidemija i epidemija nepoznatog uzročnika.

Član 60.

U slučaju izrazito pogoršane epidemiološke situacije Federalni ministar odnosno nadležni kantonalni ministar imenuje Krizni štab sa zadatkom organiziranja i koordiniranja mjera za suzbijanje određenih zaraznih bolesti.

Član 61.

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine putem Državne granične službe BiH, kao i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova – Federalno ministarstvo unutarnjih poslova pružaju , u granicama svojih nadležnosti, Federalnom ministarstvu zdravstva pomoć u sprovođenju mjera navedenih u članu 54. stav 2. i članu 55. ovog zakona, kao i u sprovedbi drugih mjera propisanih ovim zakonom.

Član 62.

Zdravstvena ustanova u kojoj je izoliran ili primljen na liječenje stranac, koji je obolio od zarazne bolesti iz člana 8. ovog zakona, dužna je o tome izvijestiti ministarstvo unutrašnih poslova nadležno prema mjestu u kojem se nalazi zdravstvena ustanova.

Član 63.

U okviru zaštite stanovništva od kuge, virusnih hemoragičnih groznica, žute groznice, SARS-a i zaraznih bolesti čiji je uzročnik nepoznat, Federacija osigurava materijalna sredstva:

1. za vršenje sanitarnog nadzora na granici Federacije i za sprovođenje mjera u vezi sa vršenjem tog nadzora;

2. za podmirenje troškova karantina za lica koja su bila u dodiru sa oboljelim licima ili sa licima za koja se sumnja da boluju od neke od tih bolesti;

3. za obezbjeđenje potrebnih rezervi vakcine i drugih sredstava za sprječavanje širenja tih bolesti;

4. za imunizaciju stanovništva i

5. za sprovođenje drugih mjera za suzbijanje tih bolesti - kad to naredi Federalni ministar .

Član 64.

U Federalnom ministarstvu zdravstva osniva se stručno savjetodavno tijelo ministarstva, a radi proučavanja problema vezano za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, davanja i predlaganja stručnih mišljenja iz područja planiranja, programiranja i drugih bitnih pitanja iz oblasti zaštite stanovništva od zaraznih bolesti.

Članove stručnog savjetodavnog tijela imenuje Federalni ministar iz reda istaknutih medicinskih stručnjaka.

Članovi stručnog savjetodavnog tijela imenuju se na četiri godine i imaju pravo na naknadu za svoj rad koju posebnim rješenjem određuje Federalni ministar .

VII - KAZNENE ODREDBE

Član 65.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova :

1. ako ne obavlja rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze ( član 13);

2. ako ne obavlja laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti (član 14);

3. ako ne obavlja prijavljivanje zaraznih bolesti u skladu sa zakonom i propisima donjetim na osnovu zakona (član 16);

4. ako ne obavlja obaveznu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju( čl.23.do 28);

5. ako zakljući ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenika (član 31);

6. ako zakljući ugovor o radu ili dozvoli rad zaposleniku za koga je utvrđeno da je obolio od određene zarazne bolesti(član 35);

7. ako ne obavi imunizaciju,imunoprofilaksu,hemoprofilaksu ili ako je ne obavi na način predviđen zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona (čl.40.do 43.);

8. ako ne preduzima mjere za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija ( član 51);

9. ako ne postupi po članu 53.ovog zakona;

10. ako u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do 58);

11. ako ne sprovodi ostale propisane mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti.

Za radnje iz stava 1 ovog člana kaznit će se odgovorno lice u zdravstvenoj ustanovi novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM.

Član 66.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj privredno društvo i druga pravna osoba ako:

1. ne postupi po članu 3.ovog zakona;

2. ne sprovodi opće mjere, kada je to utvrđeno programima ili kada ih ne sprovodi u roku određenom programom (član 10);

3. ne obavi obaveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju kada je dužan osigurati njenu sprovedbu na propisan način (član 10.tačka 5.);

4. zaposleniku ne osigura zdravstveno vaspitanje (član 12);

5. obavlja preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju a ne udovoljava propisanim uvjetima (član 24);

6. zaključi ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenika (član 31);

7. zakljući ugovor o radu ili dozvoli rad zaposleniku za koga je utvrđeno da je obolio od određene zarazne bolesti (čl. 32.,33.,34.i 36);

8. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do 58.);

Za radnje iz stava 1 ovog člana kaznit će se odgovorno lice u privrednom društvu, i drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM.

Član 67.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 8.000 KM kaznit će se za prekršaj nositelj privatne prakse ako:

1. ne omogući mjere iz člana 10. tačka 5.ovog zakona.;

2. ne obavlja prijavljivanje zaraznih bolesti u skladu sa zakonom i propisima donijetim na osnovu zakona (član 16);

3. zakljući ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenika ili ako sam ne obavi zdravstveni pregled (član 31);

4. zakljući ugovor o radu ili dozvoli rad zaposleniku za koga je utvrđeno da je obolio od određene zarazne bolesti,odnosno ako sam obavlja djelatnost a boluje od zarazne bolesti (član 35);

5. ne preduzima mjere za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija ( član 51);

6. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do 58.);

7. ne sprovodi ostale propisane mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, počinjen drugi put, uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera –zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca, a za prekršaj učinjen treći put izriče se zaštitna mjera - zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju do jedne godine.

Član 68.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 8.000 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice - obrtnik ako:

1. ne postupi po članu 3.ovog zakona;

2. ne omogući mjere iz člana 10. tačka 5.ovog zakona;

3. zaposleniku ne osigura zdravstveno vaspitanje (član 12);

4. obavlja preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju a ne udovoljava propisanim uvjetima (član 24);

5. zaključi ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenika ili ako sam ne obavi zdravstveni pregled (član 31);

6. ako zaključi ugovor o radu ili dozvoli rad zaposleniku za koga je utvrđeno da je obolio od određene zarazne bolesti (čl. 32.,33.,34. i 36);

7. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do58.).

Za prekršaj iz stava 1. tač. 2.do 7. ovog člana, počinjen drugi put, uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera – zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca, a za prekršaj učinjen treći put izriće se zaštitna mjera - zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju do jedne godine.

Član 69.

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj liječnik ili drugi zdravstveni radnik ako:

1. ne postupi u skladu sa članom 16.stav 2.ovog zakona.

Član 70.

Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 2000 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako:

1. ne omogući postupanje po članu 3.ovog zakona;

2. ako ne omogući sprovođenje obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, kada je dužno osigurati njeno sprovođenje (član 10.tačka 5.);

3. odbije da se izolira (čl.21.i 22.);

4. ne obavi imunizaciju, imunoprofilaksu i hemoprofilaksu protiv određene zarazne bolesti (čl.40., 42. i 43.);

5. ne postupi po čl. 46. i 47.ovog zakona;

6. za vrijeme trajanja zdravstvenog nadzora ne postupa u skladu sa članom 48. stav 3. ovog zakona;

7. ne postupi u skladu sa čl. 54., 55. i 56.ovog zakona;

8. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do58.).

Kada se obaveza odnosi na maloljetnika , za prekršaje iz stava 1 tač. 3.,4., 5., 6. i 7. ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom iz stava 1. roditelj odnosno staratelj, ako propusti dužnu brigu za maloljetnika.

VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 71.

Propise za sprovedbu iz čl.14.,15.,19.,24.,29.,39.,45. i 52.ovog zakona, Federalni ministar će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 72.

Danom stupanjem na snagu ovog zakona, prestaje primjena propisa koji su uređivali oblast zaraznih bolesti, a koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije, i to:

1. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju («Službeni list R BiH» br.2/92 i 13/94),

2. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti («Službeni list SRBiH» br. 36/87 i 18/90) kao i

3. Uredba o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ( «Narodni list HR H-B» broj: 10/94)

Član 73.

Do donošenja propisa iz člana 71. ovog zakona, primjenjivat će se odgovarajući propisi, a koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana početka primjene ovog zakona

Član 74.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajući Predsjedavajući

Doma naroda Predstavničkog doma

Parlamenta Federacije BiH Parlamenta Federacje BiH

Slavko Matić, s.r. Muhamed Ibrahimović, s.r.