U Sarajevu se pojavila leptospiroza! bolest koju prenose glodari.

DDD Eurodot doo Vaš partner za sigurnost!

U vrijeme kada se leptospiroza širi, važno je imate pouzdane stručnjake uz sebe.

Sa višegodišnjim iskustvom u sanitarnoj zaštiti DDD Eurodot je tu da zaštiti Vas i Vašu zajednicu.

Pozovite nas i saznajte kako možemo pomoći!

Leptospiroza (lat. leptospirosis) je akutna do hronična, često klinički neprepoznata zarazna bolest mnogih vrsta životinja, glodara (miševa,štakora)  ali i čovjeka, i pripada najproširenijim i vrlo opasnim zoonozama (ponekad s letalnim završetkom) 

Uzrokovana je patogenim spiralnim bakterijama iz roda Leptospira, koji se mjesecima izlučuju urinom inficiranih životinja u čovjekovu okolinu.

  Van organizma domaćina bakterije leptospiroze mogu u vodi, naročito stajaćoj, preživjeti sedmicama, a pogoduju im toplo vrijeme i česte kiše pa je zbog toga češća pojava bolesti ljeti i u jesen.

Kako se čovjek može zaraziti?

Ljudi se mogu zaraziti putem direktnog kontakta s inficiranim životinjskim urinom ili tkivom (najčešće glodara, svinja, pasa i divljih životinja) ili indirektno, kontaktom s inficiranom vodom, tlom, hranom i predmetima ili kupanjem u stajaćim vodama. Uobičajeno ulazno mjesto je oštećena koža, ranice ili izložene sluznice (očiju, nosa, usne šupljine). Leptospiroza se smatra i profesionalnom bolešću npr. veterinara, sanitarnih radnika, ribolovaca, lovaca, mesara, stočara, šumskih radnika, rudara zbog kontakta sa životinjama koje najčešće obolijevaju.

Kakva je klinička slika leptospiroze?

Inkubacija leptospiroze je 2-30 dana (prosječno 7-10 dana). Klinička slika leptospiroze je nespecifična i vjerovatno se dosta slučajeva ne dijagnosticira i ne prijavljuje. Bolest obično počinje groznicom, jakom glavoboljom, bolovima u mišićima, povraćanjem i crvenilom očiju. To je prva, septikemična faza koja traje 4 – 9 dana. Slijedi pad temperature, a zatim se između 6. i 12. dana javlja druga ili imuna faza bolesti praćena različitim simptomima ovisno o zahvaćenom tkivu. Ponovno se pojavljuju temperatura i raniji simptomi, a mogu se razviti i znakovi meningitisa. Težak oblik bolesti je Weilov sindrom koji se očituje žuticom, krvarenjima, anemijom, poremećajem svijesti, oštećenjem jetre i bubrega, trombocitopenijom, a moguć je i serozni meningitis. Teže slučajeve oboljelih treba što prije hospitalizirati, ali nije potrebna izolacija bolesnika jer kiselost čovjekovog urina uništava bakterije i bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka (ipak je potreban oprez u rukovanju urinom bolesnika).

Koje su mjere prevencije?

Mjere prevencije su izuzetno važne za pojavu i širenje bolesti a podrazumijevaju:

- utvrđivanje mogućih zaraženih voda i terena

- deratizacija (uništavanje glodara)

- higijensko držanje životinja

- zaštita vode i hrane od kontakta sa zaraženim životinjama

- hlorisanje vode za piće i bazena

- izbjegavanje kupanja u rijekama i potocima gdje se kupa stoka

- higijensko pranje ruku

- pokrivanje posjekotina i ogrebotina nepromočivim zavojem prije kontakta sa zemljom, blatom ili vodom koji bi mogli biti kontaminirani urinom zaraženih životinja

- nošenje zaštitne odjeće i obuće prilikom rada s potencijalno zaraženim životinjama